Croatica Mechitaristica – iz riječke perspektive

0
Mehitaristički red utemeljio je armenski svećenik Mehitar iz Sebaste 1701. godine u Istanbulu. Red je prihvatio Benediktovu regulu, a njegova je glavna zadaća bila tiskanje armenskih knjiga.

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara X.

0

Ako je Cihlar dao jednu sjajnu analizu konfuzne prijestolnice neozbiljne države kao što je to bila Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, parlament je nastavio s varijetetskim programom. Na sjednici narodne skupštine 22. ožujka 1925. godine dr. Albert Bazala započeo je govor riječima: „Gospodo narodni zastupnici!“ Na to je reagirao radikal Vasa Aleksić insistirajući na tome da poslanici nisu zastupnici. Na to je dr. Bazala nastavio: „Vrlo dobro! Primam Vašu ispravku i konstatiram, da nas ovdje ima dvije vrste. Jedni su poslani od vlade, a drugi su došli ovamo, da zastupaju narod. Dakle: gospodo vladini poslanici i narodni zastupnici!“ Ova cinična duhovitost izbezumila je radikale, pa su prema dr. Bazali potrčali Srećković, Leovac, dr. Grgin i Tomo Popović. Srećković je Bazalu udario šakom u glavu, a Bingulac ga je udario s leđa. Potom su se priključili zastupnici oba bloka, pa je oko govornice nastala tučnjava sedamdesetak uglednih, postarijih političara. Osim šakama poslanici su se služili i dijelovima namještaja.

Riječki pabirci XLI.: „Palla Tedesca“ Salome von Raunach

0
Rijeka je kao grad Sv. Vida (Sankt Veit am der Pflaum) bila povezana s ostalim pokrajinama i gradovima unutar Svetog Rimskog Carstva. Vrlo  intenzivne veze postojale su s vojvodinom Kranjskom i njoj priključenim gospodstvima, prvenstveno Pazinskom grofovijom i Krasom. No brojne veze postojale su i s ostalim unutrašnje-austrijskim habsburškim nasljednim posjedima.

O RICCARDU ZANELLI I NJEGOVOM TRGU U RIJECI

0
Osobe po kojima se imenuju ulice i trgovi trebale bi neupitno biti važne za lokalnu...

Riječki pabirci XXXVII – Riječki pravaši II.

0
A kakvo je stanje obrađenosti riječkih Hrvata? Da o nekima od njih nije ponešto napisao Irvin Lukežić, žalosna bi bila činjenica da bi i dalje obitavali u gluhoj tišini riječke nepovijesti.

Riječki pabirci XXXVI.:Riječki pravaši I

1
Od samih početaka Stranke prava, Primorci, a posebno Riječani, u njoj imaju značajno mjesto. Na izborima za Sabor u lipnju i srpnju 1865. godine izabrani su Ante Starčević, Dragutin Accurti, Vjenceslav Urpani i Erazmo Barčić.

Antička topografija Primorja V.

0
Bašunje             U blizini sela Bašunje, u gornjem dijelu vinodolske kotline,...

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara IX

0
Štampa je često ogledalo jedne sredine. Beogradska štampa je vjerno ogledalo beogradske sredine, fotografski snimak svih vibracija ovoga grada.

Beogradske novine redigovane su temperamentnije i življe, ali zato neskrupuloznije od zagrebačkih. Sav familijarni trač prenosi se u štampu, intimnost života pojedinih ljudi otkrivaju se bez stida. To se ne činio zbog kakove društvene i moralne kritike, već radi golicanja onog mora beogradskih čitalaca koji žudno čitaju senzacije dana i vulgarni detektivski roman u nastavcima.

Riječki pabirci XXXV.: Prva tvornica ribljih konzervi na Jadranu

0
Karel Varhanek je prvu tvornicu za preradu ribe al uso Nantes otvorio upravo u Rijeci. Tehnologija na nantski način (po tehnologiji razvijenoj u francuskom Nantesu gdje su prvi na svijetu konzervirali ribu) sastojala se od nekoliko faza: pranja i čišćenja ribe, uklanjanja glava i iznutrica, namakanja u salamuri, sušenja na gradelama, prženja ribe u ulju, cijeđenja, slaganja ribe u konzerve, prekrivanja uljem te sterilizacija konzervi. Riječki proizvodi pojavili su se na svjetskoj izložbi u Londonu 1862. godine, gdje su i nagrađeni. U Londonu je Varhánekova tvornica bila jedna od pet riječkih tvrtki koje su izložile svoje proizvode na ovoj međunarodnoj izložbi.

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara VIII.

0
Sami puni intriga, niskih, zakulisanih planova oni ne mogu da shvate da jedan političar može iz iskrenih pobuda postaviti jednu širu, ljudskiju, socijalniju osnovicu svoje narodne politike. Na njih bi se mogla izvrsno primijeniti ona njemačka poslovica: Za prljave ljude sve je prljavo.