Antička topografija Primorja V.

0
Bašunje             U blizini sela Bašunje, u gornjem dijelu vinodolske kotline, nedaleko vrela vode nalazi se lokalitet Grobišće. Po navodima starijih kazivača...

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara IX

0
Štampa je često ogledalo jedne sredine. Beogradska štampa je vjerno ogledalo beogradske sredine, fotografski snimak svih vibracija ovoga grada.

Beogradske novine redigovane su temperamentnije i življe, ali zato neskrupuloznije od zagrebačkih. Sav familijarni trač prenosi se u štampu, intimnost života pojedinih ljudi otkrivaju se bez stida. To se ne činio zbog kakove društvene i moralne kritike, već radi golicanja onog mora beogradskih čitalaca koji žudno čitaju senzacije dana i vulgarni detektivski roman u nastavcima.

Riječki pabirci XXXV.: Prva tvornica ribljih konzervi na Jadranu

0
Karel Varhanek je prvu tvornicu za preradu ribe al uso Nantes otvorio upravo u Rijeci. Tehnologija na nantski način (po tehnologiji razvijenoj u francuskom Nantesu gdje su prvi na svijetu konzervirali ribu) sastojala se od nekoliko faza: pranja i čišćenja ribe, uklanjanja glava i iznutrica, namakanja u salamuri, sušenja na gradelama, prženja ribe u ulju, cijeđenja, slaganja ribe u konzerve, prekrivanja uljem te sterilizacija konzervi. Riječki proizvodi pojavili su se na svjetskoj izložbi u Londonu 1862. godine, gdje su i nagrađeni. U Londonu je Varhánekova tvornica bila jedna od pet riječkih tvrtki koje su izložile svoje proizvode na ovoj međunarodnoj izložbi.

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara VIII.

0
Sami puni intriga, niskih, zakulisanih planova oni ne mogu da shvate da jedan političar može iz iskrenih pobuda postaviti jednu širu, ljudskiju, socijalniju osnovicu svoje narodne politike. Na njih bi se mogla izvrsno primijeniti ona njemačka poslovica: Za prljave ljude sve je prljavo.

Riječki pabirci XXXII: Isusovci u Rijeci (1627-1773.)

0

Djelatnost isusovačkog reda u Rijeci vrlo često je u hrvatskoj historiografiji ocjenjivana negativno. Donosile su se paušalne tvrdnje o njihovom odnarođivačkom djelovanju.

Talijanska je pak historiografija vrlo bliska „hrvatskim“ ocjenama isusovačkog reda u Rijeci, smatrajući ju promicateljem talijanskog duha. Poneki talijanski povjesničari isusovačke samostane u Gorici, Trstu i Rijeci smatraju talijanskim samostanima, prešućujući jednu očitu činjenicu. A to je da su pripadali Austrijskoj provinciji. Zajedno sa samostanima u Beču, Grazu, Klagenfurtu, Leobenu, Pragu, Trnavi, Olomoucu, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Požegi.

Riječki pabirci XXXI.: Umjetnička izložba u Rijeci 1918. godine

0
Istražujući tiskovine na hrvatskom jeziku otisnute u Rijeci, a kao pokušaj dopune radu Tatjane Blažeković „Fluminensia croatica“, naišao sam na katalog...

Riječki pabirci XXX.: Riječanin Ivan Krstitelj Agatić, senjsko-modruški biskup

0
Literatura o Ivanu Krstitelju Agatiću nije obilna. Među prvima o njemu vijesti donosi Giovanni Kobler. Od tada historiografska šutnja o Agatiću...

Riječki pabirci XXVIII.: Hrvatski sokol u Rijeci i okolici

0
Sokolski pokret nastao je u Češkoj odakle se raširio po ostalom slavenskom svijetu. Osnova sokolskog pokreta je tjelovježbena aktivnost, a specifičan...

Riccardo Zanella

0
Riccardo Zanella je na današnji dan prije točno 100 godina ustoličen za prvog i posljednjeg izabranog predsjednika Slobodne države Rijeka.   Politička...

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara VII.

0
VII. Beograd, 11. ožujka Za Ljubu Živkovića pročulo se prvi put u Srbiji oko 1889. godine. I to ne zbog nekih naglo...