Tuđe poštuj, svojim se diči!

Riječki pabirci XXXIX: Šešir glavu čuva

0
Riječki šeširdžija P. Dubravčić je samo jedan među dvadesetak tisuća uništenih egzistencija u Rijeci nakon Prvog svjetskog rata. Dubravčić je naveden i među tražiteljima odštete u popisu šteta nastalih za vrijeme D'Annunzijeva boravka u Rijeci, koji se nalazi u Državnom arhivu u Rijeci, u fondu Pokrajinski tehnički uredi u Rijeci (HR-DARI-55). Iz razloga uništenja trgovine šeširima (devastazione del negozio di capelli) traži 73.000,00 Lira. Ovaj popis šteta je zajedno s popisom izbjeglica objavljen u knjizi „Izbjeglice i štete za D'Annunzijeva režima 1919.-1921.“ u izdanju Državnog arhiva u Rijeci i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. No iako je od objave ove knjige prošla gotovo čitava godina ona još uvijek nije predstavljena široj riječkoj javnosti, a na stranicama Državnog arhiva u Rijeci nećete pronaći nikakav podatak da ova knjiga uopće postoji.

Ukop Nikole IX. Frankopana i Vuka II. Krste Frankopana na Trsatu

1
Ulaz u grobnicu Nikole IX. i Vuka II. Krste Frankopana, samo je iskoristio stariju grobnicu Martina Frankopana.

Klosterarbeit – novi prilozi vezilačkoj radinosti riječkih benediktinki

0
Vezilačke aktivnosti riječkih benediktinki pripada neuobičajenoj obrtničkoj tradiciji srednjoeuropskog porijekla. Točnije južnonjemačkim i zemljama habsburške krune. Označava se njemačkim izrazom „Klosterarbeit“ što bismo mogli doslovno prevesti kao „Samostanski rad“.

Spasimo Ričinu: Prijedlog upravljanja Ričinun (Rječina) Natura 2000.

0
Ričina protječe malim dijelom kroz sam grad. U ostatku toka, protiče većim dijelom kanjonom a tek manjim vijuga u gornjem dijelu kroz malu dolinu. Na njezinom putu ona dotiče SAMO ŠEST NASELJA: Kukuljane, Trnovicu, Martinovo selo, Lukeži, Drastin,Valići . Ostala sela se ne nalaze na njezinoj obali. Pa čak i ova se ne dotiču na klasičan način već u vidu par kuća a koje su pravljene na mjestu bivših mlinova i pilana. Ono što želimo reć je da je Ričina savršen primjer za kompletnu revitalizaciju, jer ni na koji način ne utječe na ljudska djelovanja.

Riječanin Petar Mariani, senjsko-modruški biskup (1644-1665)

0
Biskup Petar Mariani pokopan je u trsatskom svetištu. Gdje je 24. kolovoza 1644. nakon svoga ređenja kao novoposvećeni biskup blagoslovio kamen temeljac za pregradnju crkve. Pokopan je ispred oltara Sv. Mihovila, pokraj svojega sugrađanina i prethodnika na biskupskoj stolici, Agatića. I u blizini spomenutog Nikole Frankopana Tržačkog, koji nas svojim zanimljivim životom, ali i sudbinom svojega ukopa uvodi u novu priču. Koju smo dužni ispričati barem zbog toga što je navedeni, uz Martina Frankopana, najveći dobročinitelj trsatskog samostana.

Tajna crkve Sv. Cecilije

0
Kapela Sv. Cecilije nalazila se na zapadnom dijelu današnjeg parka na Mlaci. Medved osim što u tekstu navodi kako je godine 1944. crkva sv. Andrije (Sv. Cecilije) znatno oštećena u savezničkom bombardiranju, pa je morala biti srušena, donosi i fotografiju razrušene unutrašnjosti crkve Sv. Spasitelja. Potpisuje ju kao: “Kapela sv. Andrije na Mlaki (nekoć sv. Cecilije) 1944. godine uništena prilikom bombardiranja”. Fotografija dokumentira puno veći sakralni prostor, iz čega se može zaključiti da kapela Sv. Andrije/Sv. Cecilije nije uklonjena 1944. godine, već ranije radi gradnje crkve Sv. Spasa koju je projektirao venecijanski arhitekt Vallot.

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu  IV

0
Domovinski rat Improvizirana oklopna vozila Improvizirana oklopna vozila su po prvi put u većem broju korištena u I. svjetskom ratu. Prvi su ih počeli koristiti Belgijci...

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu III

0
Početkom Domovinskog rata hrvatski policajci i gardisti raspolagali su samo s lakim pješačkim oružjem.

Povijesno istraživanje o straži Nikole Jurišića

0
U Rijeci se potrošilo 2 centa (112 kilograma) baruta u nekom sukobu s Turcima. Što dokazuje da su Rijeku početkom 16. st. napale neke Otomanske postrojbe. Time nam Maksimilijanov Zeugbuch ulazi u niz izvora unutrašnjoaustrijskog porijekla koji nam otvara neiščitane stranice riječke povijesti.

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu II

0
Molotovljev koktel Molotovljev koktel izumio je anonimni nacionalistički vojnik 1936. godine, početkom Španjolskog građanskog rata. Vrlo je vjerojatno da je inspiraciju za to improvizirano oružje...

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu I

0
Hrvatskoj je nakon prvih višestranačkih izbora 1990. na raspolaganju ostalo isključivo policijsko oružje i lovačko oružje koje su posjedovali hrvatski lovci. Mlada hrvatska demokracija morala je stoga 1990. i 1991. godine posegnuti za improviziranim oružjima. Paradoks leži u činjenici da, prema klasičnom povijesnom obrascu, teroristi izrađuju improvizirana oružja da bi napadali snage sigurnosti i građane no tijekom 1990. i 1991. godine hrvatski građani, policajci i pripadnici Zbora narodne garde morali su izrađivati improvizirana oružja da se obrane od najmodernije naoružanih velikosrpskih terorista. U daljnjem tekstu opisana su neka od brojnih vrsta improviziranih oružja koja su hrvatske postrojbe koristile protiv velikosrpskih agresora u nametnutom i obrambenom Ratu za neovisnost Hrvatske - Domovinskom ratu 1990.-1995.

Hrvatski radio New York podupire donatorsku akciju za izradu nošnji Primorskog...

0
U subotu, 4. lipnja u 11:00h po ET vremenu, odnosno u 17:00h u Rijeci g. Srećko Mavrek je ugostio je voditeljicu folklora Lanu Kostrenčić, izvršnu voditeljicu Vedranu Spadoni Štefanić i dopredsjednika Bernardina Mraka. Član Primorskog Hrvata, inženjer Žarko Tomasić pokrenuo je i akciju sakupljanja sredstava za izradu nošnji. Naime, Rijeka je bila jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora. Pozivamo vas da se uključite, pronesete glas i uplatite iznos u skladu s vašim mogućnostima kako bi se predstavili u skladu s našom krilaticom: Tuđe poštuj, a svojim se diči!

Croatica Mechitaristica – iz riječke perspektive

0
Mehitaristički red utemeljio je armenski svećenik Mehitar iz Sebaste 1701. godine u Istanbulu. Red je prihvatio Benediktovu regulu, a njegova je glavna zadaća bila tiskanje armenskih knjiga.

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara X.

0

Ako je Cihlar dao jednu sjajnu analizu konfuzne prijestolnice neozbiljne države kao što je to bila Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, parlament je nastavio s varijetetskim programom. Na sjednici narodne skupštine 22. ožujka 1925. godine dr. Albert Bazala započeo je govor riječima: „Gospodo narodni zastupnici!“ Na to je reagirao radikal Vasa Aleksić insistirajući na tome da poslanici nisu zastupnici. Na to je dr. Bazala nastavio: „Vrlo dobro! Primam Vašu ispravku i konstatiram, da nas ovdje ima dvije vrste. Jedni su poslani od vlade, a drugi su došli ovamo, da zastupaju narod. Dakle: gospodo vladini poslanici i narodni zastupnici!“ Ova cinična duhovitost izbezumila je radikale, pa su prema dr. Bazali potrčali Srećković, Leovac, dr. Grgin i Tomo Popović. Srećković je Bazalu udario šakom u glavu, a Bingulac ga je udario s leđa. Potom su se priključili zastupnici oba bloka, pa je oko govornice nastala tučnjava sedamdesetak uglednih, postarijih političara. Osim šakama poslanici su se služili i dijelovima namještaja.

Riječki pabirci XLI.: „Palla Tedesca“ Salome von Raunach

0
Rijeka je kao grad Sv. Vida (Sankt Veit am der Pflaum) bila povezana s ostalim pokrajinama i gradovima unutar Svetog Rimskog Carstva. Vrlo  intenzivne veze postojale su s vojvodinom Kranjskom i njoj priključenim gospodstvima, prvenstveno Pazinskom grofovijom i Krasom. No brojne veze postojale su i s ostalim unutrašnje-austrijskim habsburškim nasljednim posjedima.

Maslinova grančica

0
Naše su noni lipo znale uplest grančice slične palminemi, a više prama jugu Dalmacije poznate su posebno upleteni mladi listi od palmi. Naučile su one i svoje hćere i žensku vnučad kako to gre, pa jih one sada pletu i ponosno nose na blagoslov na Cvetnu nedelju.

Riječki pabirci XL.: “Knixica imena za hasan selskih skol”

0
Knjižica-imen je u stvari doslovni prijevod njemačke riječi Namenbüchlein. Riječ je o hrvatsko-njemačkoj slovnici ili početnici. Ono “za hasan selskih skol” znači “za potrebu seoskih (tj. trivijalnih) škola”. Ova rarissima na oba sačuvana primjerka nosi pečat njemačke školske direkcije u Rijeci, u kojemu piše “K. K. HAUPTSCHULE DIRECT. ZU FIUME”.

Počeci fotografije u Rijeci: Riječki pabirci XXXVIII

0
Smatrano je kako je Salomon Hering, vlasnik prvog riječkog fotografskog ateliera najvjerojatnije od putujućeg fotografa Emille Anriota primio prve fotografske poduke. No prva vijest o Heringovom atelieru barem je godinu dana starija.

O RICCARDU ZANELLI I NJEGOVOM TRGU U RIJECI

0
Osobe po kojima se imenuju ulice i trgovi trebale bi neupitno biti važne za lokalnu i nacionalnu povijest, a o njihovom značaju bi trebao...

PRIJAVE I UPISI U FOLKLORNU GRUPU PRIMORSKOG HRVATA

0
TUĐE POŠTUJ, SVOJIM SE DIČI! Postani član folklorne grupe Primorskog Hrvata I zapleši plesove iz bogate hrvatske baštine! Sada je to moguće i u Rijeci...

Riječki pabirci XXXVII – Riječki pravaši II.

0
A kakvo je stanje obrađenosti riječkih Hrvata? Da o nekima od njih nije ponešto napisao Irvin Lukežić, žalosna bi bila činjenica da bi i dalje obitavali u gluhoj tišini riječke nepovijesti.