Tuđe poštuj, svojim se diči!

Hrvatski folklor u Rijeci

0
Istražujući hrvatski folklor Rijeke nailazio sam na glazbeno i etnološki obrazovane sugovornike koji su me blijedo gledali kada bih načeo ovu temu. Ivo Grohovac,...

Dvorski fotograf Edmund Jelušić

0
Opatijski fotograf Edmund Jelušić nije nepoznat proučavateljima fotografske baštine našeg kraja. No, za razliku od nekih drugih fotografa djelatnih u našim krajevima (kao što...

Riječki i zagrebački novinar Angjelo Gjurski

0
Izrađujući popise riječkih Hrvata koji su se u Rijeci nalazili prije Prvog svjetskog rata sastavio sam popis Riječana pretplaćenih na hrvatske tiskovine. Jedna od...

Riječke teme u kraljevičkom listu Primorac

0
Pisati riječku povijest uobičajeno je bez navođenja hrvatskih izvora i literature. U neobrađenu literaturu spada i list Primorac koji je u Kraljevici izlazio od...

Riječki i bakarski kapetan Jeronim Zadranin

0
Jeronim Zadranin na mjestu riječkog kapetana zamjenjuje Nikolu Jurišića. Ovu funkciju obnaša od  1534. do 1541. godine. Kao i u slučaju Gašpara Ričana, koji...

Lovranska obitelj Peršić von Köstenheim

0
Za objavljivanje posljednjih pabiraka koji se tematski bave genealogijom riječkih obitelji nenadanu sam motivaciju dobio čitajući knjigu Blasonario Giuliano, koju je nedavno objavila Unione...

Obitelj Ivanossich von Küstenfeld, riječki patriciji i vijećnici

0
U hrvatskoj literaturi skoro da ne postoje podatci o ovoj riječkoj obitelji. Niti u Giganteovom Blasonario fiumano, osim opisa grba, nećemo ništa pronaći. Tek...

Patricijski predci Erazma Barčića

0
Obitelj Barčić stara je patricijska riječka obitelj. Često se prepisuje Koblerova tvrdnja kako je Erazmo pripadnik obitelji koja se u Rijeku doselila u 17....

Kontra-admiral Wilhelm Tegetthoff i Rijeka

0
Wilhelm Tegetthoff jedna je od najpoznatijih osoba pomorske povijesti na svijetu. Istaknuvši se u bitci kod Helgolanda, te još više u Viškoj bitci, postao...

Riječka obitelj Tomašić i njezin najznačajniji predstavnik Franjo Ksaver, austrijski feldmaršal...

0
Prezime Tomašić vrlo je rasprostranjeno u Hrvatskoj. Za njih se uglavnom tvrdi da su hrvatska plemićka obitelj iz hrvatskog praplemstva Mogorovića. No kako se...

Riječki karantani ...

0
riječki magistrat nije odlučio na svoju ruku tiskati novac već je to učinio na prijedlog iz Zagreba. Ovim putem bismo dodali sitnicu, pisanje tršćanskog lista „Il Telegrafo della sera“, od 25. listopada 1848. godine, u kojemu se može naći još jedna potvrda kako je ove bonove u opticaj pustio banski povjerenik Bunjevac. Autor ovoga dopisa ovu mjeru preporučuje i samim tršćanskim općinskim vlastima. Ovaj dopis značajan je izvor za poznavanje riječkih karantana, time što donosi i faksimil bona.

Pabirak o nekoliko uz Rijeku vezanih radova hrvatske historiografije  nastalih oko...

0
Rijeka je pod hrvatskom upravom (1848-1869) doživjela brojne zanimljivosti (...)i: otvorena je prva tvornica sardina na Jadranu, riječke tvrtke sudjeluju na svjetskoj gospodarskoj izložbi u Londonu, tada nastaju najstarije fotografije Rijeke, Salomon Hering otvara prvi fotografski studio, riječke tvrtke, obrtnici i škole sudjeluju na gospodarskoj izložbi u Zagrebu, tiskaju se brojne hrvatske tiskovine (Neven, Jadranske vile, Pravnik, Rvacki prvenci o  naravi i zdravlju, Vila sinjega mora), u hrvatskoj gimnaziji djeluje Fran Kurelac, u Rijeci djeluju tri osnovne škole na hrvatskom jeziku. Za povijest hrvatskog jezika važna je i riječka Nautička škola  u kojoj je 1851. godine sastavljen prvi sačuvani službeni spis u pomorstvu, napisan na hrvatskom jeziku. A kao profesor ove škole  Anton Jakov Mikoč je sastavio prvi hrvatski rječnik pomorske tehnologije. Osim njega uz ovu školu vezana su još dva hrvatska rodoljuba, ravnatelj Božo Pavletić i Vinko Medanić.

mr.sc.Neven Materljan: Donacije iz inozemstva i tuzemstva tijekom Domovinskoga rata...

0
Primorsko-goranska županija bila je primjer za dobro organiziran prihvat izbjeglica i prognanika te raspodjelu donirane robe hrvatskom pučanstvu, ali i hrvatskim oružanim snagama. Vrlo je velik broj osoba i organizacija koje su na području Primorsko-goranske županije svojim donacijama pružale humanitarnu pomoć hrvatskim civilima i hrvatskim postrojbama.

Urota Zrinsko-Frankopanska

0
Zrinsko-Frankopanska urota tema je hrvatske povijesti i književnosti koja je poslužila kao integrativni narativ u stvaranju suvremene hrvatske nacije, a potekla je iz pravaške...

DONACIJE IZ INOZEMSTVA I TUZEMSTVA TIJEKOM DOMOVINSKOGA RATA NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE...

0
Suočeni s jezovitim nasiljem Hrvati su se mobilizirali i organizirali — netom oformljene policijske i vojne postrojbe pružale su odlučan otpor velikosrpskom agresoru, a hrvatska je solidarnost došla do punoga izražaja. Iskorišteni su svi dostupni unutarnji resursi kojima je Hrvatska raspolagala. U hotele na hrvatskoj obali i u unutrašnjosti Hrvatske smještani su prognani i izbjegli Hrvati, Muslimani (Bošnjaci) i Srbi (Srbi koji nisu pristali uz ideju ,,Velike Srbije“ činili su oko 3 % prognanika i izbjeglica). U napadnutu se Hrvatsku počela slijevati humanitarna pomoć iz cijeloga svijeta, Hrvatska je dijaspora pokazala zavidnu razinu spremnosti da pomogne svojoj domovini. Pomoć je u Hrvatsku dolazila sa svih kontinenata na kojima su živjeli hrvatski iseljenici — iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Azije.

Riječki pabirci XXXIX: Šešir glavu čuva

0
Riječki šeširdžija P. Dubravčić je samo jedan među dvadesetak tisuća uništenih egzistencija u Rijeci nakon Prvog svjetskog rata. Dubravčić je naveden i među tražiteljima odštete u popisu šteta nastalih za vrijeme D'Annunzijeva boravka u Rijeci, koji se nalazi u Državnom arhivu u Rijeci, u fondu Pokrajinski tehnički uredi u Rijeci (HR-DARI-55). Iz razloga uništenja trgovine šeširima (devastazione del negozio di capelli) traži 73.000,00 Lira. Ovaj popis šteta je zajedno s popisom izbjeglica objavljen u knjizi „Izbjeglice i štete za D'Annunzijeva režima 1919.-1921.“ u izdanju Državnog arhiva u Rijeci i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. No iako je od objave ove knjige prošla gotovo čitava godina ona još uvijek nije predstavljena široj riječkoj javnosti, a na stranicama Državnog arhiva u Rijeci nećete pronaći nikakav podatak da ova knjiga uopće postoji.

Ukop Nikole IX. Frankopana i Vuka II. Krste Frankopana na Trsatu

1
Ulaz u grobnicu Nikole IX. i Vuka II. Krste Frankopana, samo je iskoristio stariju grobnicu Martina Frankopana.

Klosterarbeit – novi prilozi vezilačkoj radinosti riječkih benediktinki

0
Vezilačke aktivnosti riječkih benediktinki pripada neuobičajenoj obrtničkoj tradiciji srednjoeuropskog porijekla. Točnije južnonjemačkim i zemljama habsburške krune. Označava se njemačkim izrazom „Klosterarbeit“ što bismo mogli doslovno prevesti kao „Samostanski rad“.

Spasimo Ričinu: Prijedlog upravljanja Ričinun (Rječina) Natura 2000.

0
Ričina protječe malim dijelom kroz sam grad. U ostatku toka, protiče većim dijelom kanjonom a tek manjim vijuga u gornjem dijelu kroz malu dolinu. Na njezinom putu ona dotiče SAMO ŠEST NASELJA: Kukuljane, Trnovicu, Martinovo selo, Lukeži, Drastin,Valići . Ostala sela se ne nalaze na njezinoj obali. Pa čak i ova se ne dotiču na klasičan način već u vidu par kuća a koje su pravljene na mjestu bivših mlinova i pilana. Ono što želimo reć je da je Ričina savršen primjer za kompletnu revitalizaciju, jer ni na koji način ne utječe na ljudska djelovanja.

Riječanin Petar Mariani, senjsko-modruški biskup (1644-1665)

0
Biskup Petar Mariani pokopan je u trsatskom svetištu. Gdje je 24. kolovoza 1644. nakon svoga ređenja kao novoposvećeni biskup blagoslovio kamen temeljac za pregradnju crkve. Pokopan je ispred oltara Sv. Mihovila, pokraj svojega sugrađanina i prethodnika na biskupskoj stolici, Agatića. I u blizini spomenutog Nikole Frankopana Tržačkog, koji nas svojim zanimljivim životom, ali i sudbinom svojega ukopa uvodi u novu priču. Koju smo dužni ispričati barem zbog toga što je navedeni, uz Martina Frankopana, najveći dobročinitelj trsatskog samostana.

Tajna crkve Sv. Cecilije

0
Kapela Sv. Cecilije nalazila se na zapadnom dijelu današnjeg parka na Mlaci. Medved osim što u tekstu navodi kako je godine 1944. crkva sv. Andrije (Sv. Cecilije) znatno oštećena u savezničkom bombardiranju, pa je morala biti srušena, donosi i fotografiju razrušene unutrašnjosti crkve Sv. Spasitelja. Potpisuje ju kao: “Kapela sv. Andrije na Mlaki (nekoć sv. Cecilije) 1944. godine uništena prilikom bombardiranja”. Fotografija dokumentira puno veći sakralni prostor, iz čega se može zaključiti da kapela Sv. Andrije/Sv. Cecilije nije uklonjena 1944. godine, već ranije radi gradnje crkve Sv. Spasa koju je projektirao venecijanski arhitekt Vallot.