Bašunje
U blizini sela Bašunje, u gornjem dijelu vinodolske kotline, nedaleko vrela vode nalazi se lokalitet Grobišće. Po navodima starijih kazivača ovdje su kod kopanja vinograda otkrivane keramičke žare s pepelom. Obilaskom terena ustanovljena je devastacija lokaliteta, posebice zbog iskopa pijeska, a prema viđenim vrlo sitnim ulomcima keramičkih lonaca, prije će biti riječ o ranosrednjovjekovnim posudama, odnosno nažalost uništenom groblju iz ranosrednjovjekovnog doba.
Belgrad
U okolici crkve Sv.Marije Sniježne u Belgradu, kao i po gromačama u pozadini napuštenih kuća u istom naselju, nailazi se na ulomke antičkih amfora i opeka. Belgrad je priljubljen uz podnožje visokih litica, okrenut moru i suncu, pa je zasigurno bio naseljen i tijekom antičkog razdoblja, vjerojatno peregrinskim stanovništvom.
Grižane – Sveti Andrija
U neposrednoj blizini raskrižja cesta između Grižana i Belgrada, na lokalitetu na kome je u srednjem vijeku stajala (danas porušena) crkvica Sv.Andrije, prigodom iskopa temelja kuća zapažen je antički arheološki stratum. On je prekriven 60 – 90 cm debelim slojem sterilne naplavljene ilovače. U sloju debljine do 30-tak cm uočena tamna humozna zemlja ispunjena nagorjelim komadićima antičkog posuđa i opeka. U međuvremenu je lokalitet devastiran izgradnjom više kuća. Spomenuto nalazište leži u podnožju strmog brijega na kome se uzdižu ruševine srednjovjekovnog kaštela Grižane.
Godač
U zaleđu grada Crikvenice, na teško pristupačnom proplanku iznad najužeg dijela kanjonske drage rječice Dubračine, nasuprot utvrde Badanj, nalazi se neistraženi lokalitet Godač. Na spomenutom proplanku i okolnim padinama nalaze se rasuti ulomci antičkih tegula, ali i vrlo sitni komadići ranocarskih posuda. Prema karakteru površinskih nalaza čini se da ovdje postoje tragovi manje utvrde, odnosno vojne postaje koja je nadzirala prometovanje kanjonskom dragom Dubračine između priobalja i vinodolskog zaleđa, u razdoblju prve faze rimskog zaposjedanja ovog kraja. 2008. godine ovdje smo poduzeli ograničena probna arheološka sondiranja, u kojima nisu unatoč pomnom pregledu pronađeni tragovi zidanih objekata. Međutim, podno opsežnih kamenih gomila i suhozidina nastalih u posljednjim stoljećima zbog čišćenja terena u cilju formiranja obradivih čestica tla pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi (uglavnom višekratno disturbirani) u rasponu od mezolitika, ranog brončanog doba, rane antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka.
Položaj Godač očito je bio povremeno korišten kao nadzorni položaj, s njega se dobro vidi položaj pristaništa i ranoantičke keramičarske radionice na „Igralištu“ uz tadašnje ušće Dubračine, kao i položaj utvrde Badanj, skrivene pogledu s mora. Zbog strmog položaja i teškog pristupa na Godaču su stražarske posade mogle biti vrlo efikasno skrivene, koristeći prirodne zaklone ispod litica. Na rubovima lokaliteta, na dva izdvojena mjesta se u prirodnoj površini litice zamjećuju ljudskom rukom izdubena mala kružna udubljenja, koja nisu mogla biti namijenjena temeljenju kolaca improviziranih nadstrešnica. Svrha ovih udubljenja nije jasna. Možda je u njih ulijevano ulje, za potrebnu noćnu rasvjetu, ili su to ostatci nekakvih žrtvenika za libacije, vrlo precizna mjerenja i snimanja uz čišćenje raslinja uokolo ovih litica svakako će biti nužna u pokušaju „rasvjetljavanja“ ovih neobičnih struktura.
Narukvica 
Kremen 
Dio alke
Badanj
Ranosrednjovjekovna utvrda Badanj leži na izdvojenom krševitom brežuljku neposredno iznad toka rječice Dubračine. Badanj (pravi naziv krije mu se u nazivu obližnjeg naselja Kostelj) je u mračnim stoljećima ranog srednjeg vijeka bio predstražom Vinodola. Prigodom čišćenja kompleksa i sondažnih arheoloških istraživanja obavljenih prije više desetljeća u središtu palasa s vodospremom su uočeni ulomci ranoantičkih krovnih opeka. To je bio povod razmišljanju o Badnju kao početno kasnoantičkoj utvrdi, odnosno jednom od vinodolskih turresa.
Taj navod tek trebaju potvrditi buduća istraživanja, obzirom da antičke opeke često nalazimo reupotrebljene u srednjovjekovnim gradnjama. Međutim, rijetki nalazi po okolnim gomilama rasutih ulomaka amfora, kao i nalaz jednog kasnoantičkog novčića, zasigurno ukazuju na nukleus utvrde osnovane već krajem trećeg stoljeća, zbog nadzora odvojka rimske ceste u zaleđu današnje Crikvenice. Spomenimo da u podnožju Badnja, u sklopu ruševina srednjovjekovne crkvice Sv.Duha, nalazimo rijetke ulomke antičkih opeka.
Kotor
Povrh središta Crikvenice izdiže se strmi kotorski brijeg, na kome se nalazi napušteno srednjovjekovno naselje Kotor. O značaju ovog malog naselja svjedoči nam niz srednjovjekovnih crkava i kapela rasutih po brijegu. Korijeni Kotora sežu u daleku prošlost, o čemu svjedoče tragovi prapovijesnog naselja na najvišem dijelu brijega, na kome se ističu ruševine crkvice Sv.Jurja. Po terasastim obroncima brijega uz prapovijesne ulomke nailazi se na ulomke antičkih amfora i tegula. Kotor se nalazi povrh antičkog priobalnog naselja u zoni igrališta u središtu Crikvenice, pa su spomenute padine (donedavna su bile zasađene lozom i maslinama) bile zbog zaklonjenosti od hladne bure zasigurno kultivirane i u antičkom razdoblju. Kotor svoje ime duguje (Kod-tor) rimskodobnom Ad Turres-u, a možda se među napuštenim gromačama na vrhu brijega krije još neistraženi trag jednog “tornja”, odnosno antičko-ranobizantske izvidnice na sjajnom položaju povrh kanjona Dubračine.
Ranko Starac
