Baština

Bašunje             U blizini sela Bašunje, u gornjem dijelu vinodolske kotline, nedaleko vrela vode nalazi se lokalitet Grobišće. Po navodima starijih kazivača...

Štampa je često ogledalo jedne sredine. Beogradska štampa je vjerno ogledalo beogradske sredine, fotografski snimak svih vibracija ovoga grada.

Beogradske novine redigovane su temperamentnije i življe, ali zato neskrupuloznije od zagrebačkih. Sav familijarni trač prenosi se u štampu, intimnost života pojedinih ljudi otkrivaju se bez stida. To se ne činio zbog kakove društvene i moralne kritike, već radi golicanja onog mora beogradskih čitalaca koji žudno čitaju senzacije dana i vulgarni detektivski roman u nastavcima.

Karel Varhanek je prvu tvornicu za preradu ribe al uso Nantes otvorio upravo u Rijeci. Tehnologija na nantski način (po tehnologiji razvijenoj u francuskom Nantesu gdje su prvi na svijetu konzervirali ribu) sastojala se od nekoliko faza: pranja i čišćenja ribe, uklanjanja glava i iznutrica, namakanja u salamuri, sušenja na gradelama, prženja ribe u ulju, cijeđenja, slaganja ribe u konzerve, prekrivanja uljem te sterilizacija konzervi. Riječki proizvodi pojavili su se na svjetskoj izložbi u Londonu 1862. godine, gdje su i nagrađeni. U Londonu je Varhánekova tvornica bila jedna od pet riječkih tvrtki koje su izložile svoje proizvode na ovoj međunarodnoj izložbi.

Od riječkih je Vranyczanija kao istaknuti rodoljub najznačajniji pak Juraj Vranyczany mlađi (Rijeka, 30.1.1838 - Rijeka, 21.2.1925). Sin je Mateja, riječkog poduzetnika i brodovlasnika te Kristine Lupis, kćerke Kristofora Lupisa, Matejevog poslovnog partnera, iz konavoske linije obitelji Lupis (na ovom podatku zahvaljujem Viniciju Lupisu). Sa Lupisima su Vranyczanyji bili povezani i brakom Rachele Vranyczany s Antunom Franom Lupisom de Tihovac.

Sami puni intriga, niskih, zakulisanih planova oni ne mogu da shvate da jedan političar može iz iskrenih pobuda postaviti jednu širu, ljudskiju, socijalniju osnovicu svoje narodne politike. Na njih bi se mogla izvrsno primijeniti ona njemačka poslovica: Za prljave ljude sve je prljavo.

Djelatnost isusovačkog reda u Rijeci vrlo često je u hrvatskoj historiografiji ocjenjivana negativno. Donosile su se paušalne tvrdnje o njihovom odnarođivačkom djelovanju.

Talijanska je pak historiografija vrlo bliska „hrvatskim“ ocjenama isusovačkog reda u Rijeci, smatrajući ju promicateljem talijanskog duha. Poneki talijanski povjesničari isusovačke samostane u Gorici, Trstu i Rijeci smatraju talijanskim samostanima, prešućujući jednu očitu činjenicu. A to je da su pripadali Austrijskoj provinciji. Zajedno sa samostanima u Beču, Grazu, Klagenfurtu, Leobenu, Pragu, Trnavi, Olomoucu, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Požegi.

Rečko ruho je sjajan projekt skupine koja u bogatstvu kulturne baštine nalaze poticaj za nove vrijednosti bazirane na porukama vezanim uz jedinstveni, složeni identitet grada u kojem žive. dr.sc. Lidija Nikočević Udruga Primorski Hrvat, inicijativom Vedrane Spadoni Štefanić, uzela si je za zadatak rekonstruirati barem dio ove nestale svakodnevice nazad u njezin opipljiv oblik. Skice kostimografkinje Sandre Dekanić predstavljaju važan prvi korak u tom smjeru.  Koristeći grafike, slike i krokije Louisa Meyniera, Charlesa Yriartea, Balthasara Hacqueta, Alta i Mayera te drugih autora kao povijesni izvor, ona vješto iščitava logiku kroja, utilitarnosti te ornamenta davno nestalih nošnji. Osnova je to za daljnje nove iteracije koje u smislu razrade i realizacije mogu otići u dva jednakovrijedna smjera; ka vjernoj arheološkoj rekonstrukciji nekadašnjih gradskih nošnji ili ka stilizaciji i stvaranju suvremenih modnih kreacija ukorijenjenih u povijesnoj tradiciji i identitetu grada Rijeke. Grga Frangeš,  dipl. etnolog / muzeolog

Istražujući tiskovine na hrvatskom jeziku otisnute u Rijeci, a kao pokušaj dopune radu Tatjane Blažeković „Fluminensia croatica“, naišao sam na katalog...

Literatura o Ivanu Krstitelju Agatiću nije obilna. Među prvima o njemu vijesti donosi Giovanni Kobler. Od tada historiografska šutnja o Agatiću...

Nakon Prvog svjetskog rata, godine 1919. osnovan je Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca, a neovisno o njemu 1922. godine ponovno...