Randić – Turato, točan odgovor na krivo pitanje

0
Zgrada: stambena zgradaNaručitelj: Industrogradnja d.d., ZagrebAdresa: Supilova 6 i 8, RijekaArhitekti: Saša Randić, Idis TuratoSuradnici: Maja Matulja, Branka Andrić, Boris Cimaš,...

Riječki pabirci III.: Pop Anton iz Rijeke

0
Godine 2009. u istražnim radovima na zidnim slikama u crkvi Sv. Marije na lokvi u Gologorici pronađen je niz latinskih i...

PEPELNICA NEKOĆ

0
Na Pepelnicu, odlazilo se na Trsat pojesti tanjur bakalara i popiti žmuj domaćeg poslije mise. Trsatski krčmari udvadesetostručili bi tada dnevni...

Riječanin Petar Mariani, senjsko-modruški biskup (1644-1665)

0
Biskup Petar Mariani pokopan je u trsatskom svetištu. Gdje je 24. kolovoza 1644. nakon svoga ređenja kao novoposvećeni biskup blagoslovio kamen temeljac za pregradnju crkve. Pokopan je ispred oltara Sv. Mihovila, pokraj svojega sugrađanina i prethodnika na biskupskoj stolici, Agatića. I u blizini spomenutog Nikole Frankopana Tržačkog, koji nas svojim zanimljivim životom, ali i sudbinom svojega ukopa uvodi u novu priču. Koju smo dužni ispričati barem zbog toga što je navedeni, uz Martina Frankopana, najveći dobročinitelj trsatskog samostana.

Domovinski rat

DOMOVINSKI RAT je rat protiv unutarnjega i vanjskoga srpskoga i crnogorskoga agresora te Jugoslavenske narodne armije, rat za slobodu, samostalnost...

MATOŠ O STARČEVIĆU

0
Dr. Ante Starčević, rođen je u Gospiću 23. svibnja 1823. a preminuo u Zagrebu 28. veljače 1896. Antun Gustav Matoš Starome...

Riječki pabirci XL.: “Knixica imena za hasan selskih skol”

0
Knjižica-imen je u stvari doslovni prijevod njemačke riječi Namenbüchlein. Riječ je o hrvatsko-njemačkoj slovnici ili početnici. Ono “za hasan selskih skol” znači “za potrebu seoskih (tj. trivijalnih) škola”. Ova rarissima na oba sačuvana primjerka nosi pečat njemačke školske direkcije u Rijeci, u kojemu piše “K. K. HAUPTSCHULE DIRECT. ZU FIUME”.

Predstavljen video REČKI TANCI

0
Rečko ruho je sjajan projekt skupine koja u bogatstvu kulturne baštine nalaze poticaj za nove vrijednosti bazirane na porukama vezanim uz jedinstveni, složeni identitet grada u kojem žive. dr.sc. Lidija Nikočević Udruga Primorski Hrvat, inicijativom Vedrane Spadoni Štefanić, uzela si je za zadatak rekonstruirati barem dio ove nestale svakodnevice nazad u njezin opipljiv oblik. Skice kostimografkinje Sandre Dekanić predstavljaju važan prvi korak u tom smjeru.  Koristeći grafike, slike i krokije Louisa Meyniera, Charlesa Yriartea, Balthasara Hacqueta, Alta i Mayera te drugih autora kao povijesni izvor, ona vješto iščitava logiku kroja, utilitarnosti te ornamenta davno nestalih nošnji. Osnova je to za daljnje nove iteracije koje u smislu razrade i realizacije mogu otići u dva jednakovrijedna smjera; ka vjernoj arheološkoj rekonstrukciji nekadašnjih gradskih nošnji ili ka stilizaciji i stvaranju suvremenih modnih kreacija ukorijenjenih u povijesnoj tradiciji i identitetu grada Rijeke. Grga Frangeš,  dipl. etnolog / muzeolog

Riječki pabirci IXXX.: Sokol na Sušaku od 1919. godine

0
Nakon Prvog svjetskog rata, godine 1919. osnovan je Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca, a neovisno o njemu 1922. godine ponovno...

60 GODINA FESTIVALA HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA

0
Povijest FESTIVALA HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA (FHKA) počinje se pisati 20. svibnja 1961. u Rijeci, u Ulici Franje Račkog 22 u zgradi...