Primorsko-goranska županija bila je primjer za dobro organiziran prihvat izbjeglica i prognanika te raspodjelu donirane robe hrvatskom pučanstvu, ali i hrvatskim oružanim snagama. Vrlo je velik broj osoba i organizacija koje su na području Primorsko-goranske županije svojim donacijama pružale humanitarnu pomoć hrvatskim civilima i hrvatskim postrojbama.

Ivo Usmiani, osnivač i direktor JGL-a

Istaknuto mjesto među njima zauzima mr. Ivo Usmiani, osnivač i direktor Jadran-galenskoga laboratorija u Rijeci koji je u kritičnim trenutcima stvaranja postrojba ZNG-a pružao uistinu veliku pomoć. Osim što je kao direktor JGL-a donirao veliku količinu lijekova 111. brigadi ZNG-a, osobno je sa svojim osobljem dolazio u vojarnu 111. brigade ZNG-a koja je bila smještena u Mučićima pored Rijeke. Pomagao je u razvrstavanju doniranih lijekova iz inozemstva koji su dopremani u vojarnu. Samo tijekom srpnja 1991. godine JGL je opskrbio Sanitetsku službu te brigade s oko pola tone raznih lijekova. Povrh toga, u kolovozu 1991. godine mr. Usmiani je na zamolbu načelnika Sanitetske službe 111. brigade ZNG-a dr. Neven Materljana pokrenuo proizvodnju masti protiv ozeblina u laboratorijima JGL-a te su u kratkom vremenu proizvedene stotine tuba masti. Te su tube bile vrlo dragocjene kada je nastupila neuobičajeno hladna zima 1991./1992. godine, a 111. brigada ZNG/HV-a bila je na ličkom bojištu. U JGL su tijekom zime 1991./1992 godine po tube masti protiv ozeblina, koje su se i dalje proizvodile, dolazili i vojnici sa slavonskoga bojišta.

Margita Mazzi

Važnu ulogu u donacijama odigrala je magistra Margita Mazzi koja je organizirala nabavu i dostavu na području Primorsko-goranske županije. Zahvaljujući njezinim naporima, omogućen je kvalitetan i uspješan rad sanitetskih službi te su spašeni brojni ranjenici. Dugačak je niz farmaceutskih i zdravstvenih djelatnika na područji županije koji su dali važan obol. Kada su na područje Primorsko-goranske županije počele stizati velike količine lijekova iz inozemstva, istaknuli su se djelatnici tvrtke “Medico“. Oni su tijekom cijeloga Domovinskoj rata lijekove pristigle iz donacija gotovo danonoćno razvrstavali u svojim skladištima na Kastvu.

Radovan Materljan

Značajnu ulogu u pružanju humanitarne pomoći hrvatskim postrojbama na području Primorsko-goranske županije 1991. – 1995. godine imao je dipl. iur. Radovan Materljan, ravnatelj podružnice Mirovinsko-invalidskoga osiguranja RH u Rijeci. On je već u svibnju 1991. godine iz skladišta podružnice predao nekoliko stotina prvih zavoja i tri torbice za bolničara za potrebe policijske bojne od koje je nastala 111. brigada ZNG-a HV-a. Radovan Materljan je sve do kraja Domovinskoga rata nastavio donirati sanitetski materijal, razna po trebna tvoriva i aparate, hranu te financijska sredstva 111. brigadi ZNG-a/HV-a, 305. logističkoj bazi i drugim vojnim postrojbama. Zahvaljujući njegovoj financijskoj pomoći, 111. brigada ZNG-a/HV-a mogla je krajem 1991. godine za potrebe svoje Logistike nabaviti novo računalo. Donacije su uključivale i raznovrstan uredsk materijal, pisaće strojeve, hladnjake za čuvanje krvi, ventilatore za potrebe Stacionara u vojarni Trsat, odore za medicinske sestre, stomatološke instrumente itd.

Zahvaljujući posredovanju Radovana Materljana, hrvatske su postrojbe na području PGŽ-a za potrebe svojih sanitetskih službi dobile i nekoliko motornih vozila koja s korištena za prijevoz bolesnika i tvoriva. Za pruženu humanitamu pomoć Radovan Materljan dobio je hrvatskih postrojba niz zahvalnica. Doktor Darko Jakovac, ravnatelj Doma zdravlja Rijeka, u razdoblju od 1992. do 1995. godine Sanitetskoj službi 305. logističke baze Rijeka u nizu navrata dostavljao je sanitetski materijal za potrebe rada stomatološke službe. Zahvaljujući njegovim donacijama i donacijama iz drugih izvora, 1992. godine bio je u sklopu Sanitetske službe 305. logističke baze uspostavljen priručni laboratorij u kojem su se određivali osnovni nalazi krvi – sedimentacija i broj leukocita. Taj je priručni laboratorij znatno olakšao rad liječnika, sestara i vozača u noćnim dežurstvima u ambulanti 305. logističke baze.

Franjo Jurčević

Hrvatska dijaspora i humanitarne organizacije iz zapadne Europe pružale su Hrvatskoj izdašnu humanitarnu pomoć tijekom cijeloga Domovinskog rata. Danonoćno su na područje Primorsko-goranske županije kamionima stizale velike pošiljke lijekova, odjeće, hrane, higijenskih potrepština, građevinskoga materijala, goriva itd. Ta je pomoć bila dragocjena zbog svoje materijalne važnosti, ali isto tako i zbog moralnoga učinka.

Koordinator donacija iz inozemstva u Primorsko-goranskoj županiji tijekom Domovinskoga rata bio je velečasni Franjo Jurčević. Njega je riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut imenovao koordinatorom prihvata i dije ljenja donirane robe za područje Riječko-senjske nadbiskupije još u rujnu 1990. godine. Iako Domovinski rat još nije bio formalno počeo, već u kolovozu i rujnu 1990. godine na područje Rijeke počele su dolaziti prve izbjeglice iz južne Hrvatske.

Napadi srpskih terorista na hrvatske civile i pripadnike Hrvatske policije (tzv. “balvan revolucija“) na području Dalmacije počeli su još prije prvih demokratskih izbora koji su održani u svibnju 1990. godine. Broj izbjeglica, ali i količina donacija, povećavali su se tako da se tijekom 1991. i 1992. godine na području Riječko-senjske nadbiskupije svakoga dana dijelila hrana, odjeća i druge potrepštine za tisuće ljudi. Najveća količina robe dolazila je iz Italije, a najkvalitetnija roba iz Njemačke i Austrije. Iz Njemačke su hrvatski iseljenici slali odjeću i hranu, a iz Austrije je Caritas Klagenfurt slao najkvaltetniju robu izravno iz skladišta. Svaki tjedan stizala su po dva tegljača namimica, odjeće i drugih potrepština. Ukupno je tijekom Domovinskoga rata stiglo oko tri tisuće tegljača raznovrsne robe, s time da su primane i stvari koje nisu bile uporabljive. Pomoć se dijelila na području od Primorsko-goranske županije do Mostara i Subotice (dok se na područje Vojvodine mogla slati roba). iz Austrije je 1991. i 1992. godine stiglo nekoliko kontejnera izuzetno vrijedne i kvalitetne robe koja je pomno razvrstana i podijeljena potrebitim prognaničkim i izbjegličkim obiteljima.

Neven Materljan

Prethodni članakUrota Zrinsko-Frankopanska
Sljedeći članakPabirak o nekoliko uz Rijeku vezanih radova hrvatske historiografije  nastalih oko godine 1861.