U hrvatskoj literaturi skoro da ne postoje podatci o ovoj riječkoj obitelji. Niti u Giganteovom Blasonario fiumano, osim opisa grba, nećemo ništa pronaći. Tek ćemo na mrežnim stranicama na domeni https://www.formula1-dictionary.net pod „Biografijama poznatih i manje poznatih Riječana koji su obilježili riječku povijest“, naići na kratke biografske podatke o Heinrichu Ivanossichu von Küstenfeldu. Ovdje se navodi kako je Heinrich bio pukovnik i zapovjednik Otočanske pukovnije Josipa grofa Jellačića Nr. 79. te se nabrajaju njegova priznanja i činovi. Spominje se i kako mu je na njegov zahtjev car odobrio da ode u mirovinu 11. lipnja 1896. te da od tada živi u Rijeci.
Međutim Heinrich je još otprije vezan uz Rijeku, jer je ona mjesto njegova rođenja. Njegov otac bio je Friedrich Ivanossich von Küstenfeld, za koga se u austrijskim shematizmima navodi kako je „Ehren-Patrizier und Ehren-Rathsherr der freien See- und Hafenstadt Fiume“. Tako u Almanach der Österreichischen Kriegs- Marine für das Jahr 1865., na str. 150., gdje nailazimo i to da je bio kontra-admiral. Friedrich je rođen u Veneciji 17. svibnja 1801., a umro je u Grazu 22. lipnja. Iz Siebmacherovog/Bojničićevog grbovnika dalmatinskog plemstva (str. 114. i tabla 73.) znamo da je imao brata Viktora. Te da je u prvom braku bio oženjen s Riječankom Emilie Thiepolo, a u drugom braku za Albertine Theuerkampf. Imao je šestoro djece. Osim spomenutog Heinricha, još Emila, Karolinu, Arthura, Franz Josepha i Ferdinanda Maximiliana.
Emil je također imao plodnu vojnu karijeru. Od 1897. godine zapovjednik je carskog i kraljevskog pješačkog puka IR. 91. Na međumrežju možemo naići na diplome koje je primio od cara Franje Josipa. Među njima onu viteškog križa Leopoldovog reda.
U Rijeci je živjela i Augusta Ivanossich von Küstenfeld, rođena Brzierski, koja je povodom smrti Natalije de Ciotta, umjesto vijenca uplatila 10 fjorina za riječki Asilo de carità (La Bilancia, br. 116, 21. svibnja 1895. prema: Irvin Lukežić, Natalia de Ciotta – ugledna riječka dobrotvorka i njemačka spisateljica, Novi Kamov, časopis br. 4, sv. 41, god. XI, 2011., str. 68.). Ona je bila žena prvo spomenutog Heinricha, najstarijeg Friedrichovog sina.
No prvi od obitelji Ivanossich koji je vezan uz Rijeku je Thomas Ivanossich, koji 1824. godine dobija plemstvo s pridjevkom von Küstenfeld. Dva njegova akvarelirana grba nalaze se u Državnom arhivu u Beču. Grb s njegovim imenom nalazi se i u lapidariju Pomorsko-povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, zaveden pod signaturom 104651. Što dokazuje da se već Toma nalazio u Rijeci. Njegov otac Vid (Veit Ivanossich) senjski je građanin. Majka mu je Ivana Turković (Johanna Turkovich). Toma se 1791. godine oženio s Lucijom Tomičić, s kojom je imao dva sina, Viktora (rođen 17. prosinca 1799.) i već spomenutog Friedricha. Toma je prvi među Ivanossichima koji je ostvario plodnu vojnopomorsku karijeru. Plemstvo je dobio nakon 30-godišnje vojne karijere u kojoj je postao kapetan fregate II klase (potpukovnik), a obnašao je dužnost zapovjednika divizijskog zapovjedništva mornarice u Zadru.
No ipak su njegovi potomci ostavili jači trag u austrijskoj vojnoj hijererhiji te su čak trojica bili general bojnici (Friedrich, Heinrich i Emil) Od njih je Friedrich bio kontraadmiral, a Emil titularni feldmaršal. Njihova ostavština bila je predmet aukcije 2005. godine u aukcijskoj kući Hermann historica u Münchenu, te je sveukupno 26 dokumenata tada prodano za svega 1000 eura.
Bojničić tvrdi kako je obitelj Ivanossich porijeklom bosansko plemstvo. Za potkrjepu ili opovrgavanje ove tvrdnje potrebna su dodatna istraživanja. Nositelje ovog plemstva nalazimo i u Slavoniji. Tako u matici plemića Virovitičke županije (u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u fondu HR-HDA-33) te u matici Požeškog plemstva koju je objavio Laszowski 1903. godine. U njoj spominje nekog Josipa Ivanošića iz Osijeka i njegove sinove. U ovom kontekstu nije nebitno da se u Osijeku rodio poznati slavonski pisac iz 18. st., Anton Ivanošić.
Osim s Rijekom, Ivanossichi su bili povezani i s drugim mjestima Unutrašnje Austrije. Tako najviše s Grazom, u kojemu su umrli Friedrich i Arthur, a u kojemu se nalazi i obiteljska grobnica (na Friedhof Graz Steinfeld). Ovdje se rodila i Arthurova kćerka Valerie, udana Gorter. Kao kazališna glumica u Wroclawu 20-ih i 30-ih godina 20. st. poznatija pod imenom “Vally von Küstenfeld”. A njezin je sin bio Wolfgang Gorter, pionir njemačkog alpinizma i filmski režiser. No njihove priče, iako zanimljive, s našim krajem više nemaju nikakve veze.
