LJUBO PAVEŠIĆ – JUMBO, hrvatski književnik, čakavski bard i novinar
(Škrljevo, 28. siječnja 1919.- Rijeka, 19. siječnja 1994.)
Osnovnu školu završio je na Kukuljanovu, a gimnaziju na Sušaku. Prvi novinarski posao bio mu je u “Primorskom vjesniku” na Sušaku 1945-1947. Član je prve redakcije “Riječkog lista”. Potom radi kao novinar u Bujama, u Zagrebu, te na Radio Rijeci gdje je ostao do odlaska u mirovinu. Dao je izuzetan prilog popularizaciji čakavštine.
Na Radio Rijeci uređivao je humorističke emisije Mantinjada bez mužike, Mantinjada z mužikun i Primorsku poneštricu.
Kao pjesnik popularizirao je čakavštinu te su mu mnoge pjesme uglazbljene, među njima su najpopularnije Trsačke prošijane i Nebuloza. Uredio je kaconijer čakavskih pjesnika između Učke i Velebita Besedi s kamika i z mora (Rijeka, 1968.).
Djela:
Mamina starina (pjesme), Rijeka, 1975.
Ne pozabi napisat (pjesme), Opatija, 1989.
Litrati i užanci, Viškovo, 1998.
Narodni heroj Joakim Rakovac, Zagreb, 1952.
Pjesma na stratištu (pripovijetke), Rijeka, 1954.
I krv je tekla kršem (crtice i zapisi), Rijeka, 1959., Škrljevo, 2010.
Na kamenu za kamen (zapisi, crtice, novele), Rijeka, 1980.
Umro je 19. siječnja 1994. u Rijeci.
Rečki organeti
Z rečkoga turnja ura stara
friške uri tuče (…).
Z ruzinaveh pergul i po poneštrah,
kako i na oneh gala feštah,
banderaju na špagu štraci, kanotjere,
ordenji muški, ženski – se vrsti bandjere.
Zrak diši po friganeh ribah,
s tarulja dime kusi palente.
Fritulin vabi: „Si beve per niente,
che osteria, ma che brava gente!“
Po oštarijah sopu organeti (…).
O, tempi pasati
za ćakule i vino,
ni već oštarij
i ne sope organino.
Na špagu ni bander,
a ni ni stareh kuć,
rečki Stari grad
šal je zbogon – fuć.
(…)
Toni Kljaković, Ljubo Pavešić i Nelo Millotti primaju 1. nagradu publike (skladba “Urinjska baklja”) na festivalskoj večeri u Lovranu.
Ljubo Pavešić napisao je 18 pjesama za MIK .
Nagrađene pjesme odlukom publike bile su:
• 1968. Toni Kljaković – Urinjska baklja
• 1970. Tomislav Borić i Toni Kljaković – Kartulina z Kraljevice
• 1972. Mirko Cetinski – Kupil san ti prstenac
• 1973. Toni Kljaković i Vokalni kvarter Rivijera – Tršački prošijani
• 1975. Toni Kljaković – Nebuloza
Skladbe na tekstove Ljube Pavešića u razdoblju 1968. do 1978., 10 godina najvećeg staranja pjesnika.
1968. Toni Kljaković – Urinjska baklja
1970.
KARTULINA Z KRALJEVICE (N. Milotti – Lj. Pavešić – J. Forenbacher) Tomislav BORIĆ i Toni KLJAKOVIĆ
STARA POLTRONA (J. Forenbacher – Lj. Pavešić -J. Forenbacher) Miro UNGAR
1971. Na festivalu MIK izvodile su se tri Ljubove pjesme:
. ČIČAK (N. Milotti – Lj. Pavešić – F. Pomykalo) Mirko CETINSKI
REČKI ORGANETI (P. Gotovac – Lj. Pavešić – N. Kalogjera) Bojan KODRIČ
PUPICA (N. Milotti – Lj. Pavešić – N. Milotti) Lidija PERCAN
1972.
NI GA, NI (T. Vidošić – Lj. Pavešić – F. Pomykalo) Milka ČAKARUN
MAMINA STARINA (N. Milotti – Lj. Pavešić – R. Bosner) Betty JURKOVIC
1973.
KOSTRENSKI LITRAT (I. Ujević – Lj. Pavešić – B. Adamič) Ljiljana BUDIČIN-MANESTAR
TRŠAČKI PROŠIJANI (N. Milotti – Lj. Pavešić – S. Kalogjera) Toni KLJAKOVIĆ i Vokalni ansambl “RIVIJERA”
ŠTORIJA (N. Milotti – Lj. Pavešić – R.Bosner) Tomislav BORIĆ
1974.
DRAŠKI TIĆI (N. Milotti – Lj. Pavešić – S. Kalogjera) Ljiljana BUDIČIN-MANESTAR
1975.
NEBULOZA (N. Milotti – Lj. Pavešić – M. Makar) Toni KLJAKOVIĆ
UZ SVEĆICU (N. Mi1otti – Lj. Pavešić – N. Kalogjera) Nevia RIGUTTO
1976.
UŽANCI (N. Milotti – Lj. Pavešić – M. Makar) Toni KLJAKOVIĆ
1977.
MUŽIKA MAESTRO! (N. Milotti – Lj. Pavešić – M. Domić) Toni KLJAKOVIĆ
1978.
NEVESTICA (N. Milotti – Lj. Pavešić – S. Mihaljinec) Toni KLJAKOVIĆ
Siniša Posarić
Eh, da ne ću i ja napisati jedno prisjećanje na čakavskog pjesnika “Jumba”, značilo bi da ga ne poštujem. Jednog davnog ljeta – čini mi se 1982. – na Trsatskoj gradini bila je pjesnička večer, predstavilo se je pred silnom “rajom” šest-sedam pjesnikinja i pjesnika, a među njima bijaše i Ljubo Pavešić.
Eh, valjda nekoja “raja” nije imala razumijevanja za njegove čakavske stihe, niti njegov tihi pripjev “na ni, na ni, ni nan čače…”, pa su mu dobacivali, ismijavali ga. Sve sam ja to motrio sa sa ograde na zidinama i pitao sam se kakvi su to klošari, odakle su se pojavili i zašto su uobće došli na tu priredbu…
Nu, Jumbotu u čast sročih pričicu za moje neobjavljeno petoknjižje pod nazivom “Lovac na gnome” gdje sabrah već petsto (500) pričica od 20 redaka (da se ne pozabi!) pa je poštovanom čitateljstvu prilažem uz pripomenu da nisam rođeni čakavčić, učim!
Ljubo Pavešić Jumbo
To j onisti Škrljevčan, domaći čovek i dobričina, ča nij pozabil zapisat se ča j bilo važno va njegoven životu. Čuda j tega, od njegoveh pesmi ali priči! Ma jednu štoriju kod legendu valje ćemo ovde povedat. (Po domaći, aš se i ja celega života vežban da mi besede teku čakavicon, ma niš od tega! …) Tuliko j “volel” Talijane — da j zbog njih šal va partizane! Nij mrzil ljude stari naš Jumbo, ma talijanski fašisti su čuda zločini storili va Primorju, Istre i Gorsken Kotaru. Kašneje je pesnik putoval va “zemju Dantea, da Vincija i Pinocchia”, a zel je zi sobun libar od Stendhala Put po Italiji kod kultumi vodič. Onput va Ravensken hotelu “Minerva” gjedal je na talijanske dalekovidnice Legendu i istinu o Gabrielu D’Anunzziju i njegovoj “liberanoj državi Reka”. Beštimali su sakakove bedastoći o našoj zeinje, aš da j se zrušeno i dvajset let pokle rata. Se su špjegali zi slikami i slikopisi zrušene Reke 45. leta i povedali kako da j tako i 65. Si sakramenti! Jumbo, kod pravi domoljub, zajedno j spakiral svoje borši i napustil Italiju va ku pokle već ni šal!
