Antička topografija Primorja: Kostrena II.

Arheolog Ranko Starac

0
453

Kostrena – Sv. Lucija

Srednjovjekovna, višekratno pregrađena crkvica Sv. Lucije nalazi se uz trasu antičke i srednjovjekovne vicinalne prometnice, koja je ovaj dio priobalja povezivala s Bakrom.Prigodom različitih građevinskih radova uokolo crkve uočen je rasuti pokretni arheološki materijal, posebice brojni ulomci tegula i amfora. Po okolnim suhozidinama i danas se vide ulomci antičkog morta i keramike. Lokalitet je u posljednje vrijeme gotovo posve devastiran.

Kostrena – uvala Žurkovo

U podmorju uvale Žurkovo, povrh koje se nalaze ruševine antičko-kasnoantičkog kompleksa Šodići, uočeni su rasuti ulomci različitih tipova amfora iz razdoblja 1. do 4. stoljeća.

Kostrena – Šodići

Na rubu naselja Šodići, u zapadnom dijelu Kostrene, u blizini glavne prometnice, unutar vrtova i kuća nalaze se ostatci jednog većeg stambeno-gospodarskog zdanja. Dio kompleksa iskopan je 1934. godine, ali je u međuvremenu znatno devastiran. Riječ je o terasasto postavljenim pravokutnim prostorijama, omeđenim zidovima očuvanim do dva metra visine, danas dijelom prekrivenim otpadom i divljom gradnjom. Po okolnim gomilama nailazi se na brojne ulomke antičke keramike, podnih i krovnih opeka, amfora, mramorne oplate ali i ulomaka morta i opeka koji su pripadali dijelovima hipokausta. Nađen je i novac cara Konstantina. Ovaj vrijedni lokalitet treba hitno zaštititi i istražiti, vjerojatno je riječ o ruralnom gospodarstvu koje je tijekom kasne antike dobilo funkciju nadzorne postaje smještene uz trasu vicinalne antičke prometnice između Tarsatike i Volcere (Bakra).

Kostrena – Sv. Barbara

Na području naselja Urinj, južnije od crkve Sv.Barbare, slučajno je pronađena brončana pojasna kasnoantička kopča. Predmet je muzeju darovala Zora Stipanović iz Urinja 1945. godine.

Kostrena – Sršćica – Suhimiri

Na kostrenskoj strani ulaza u Bakarski zaljev, u podnožju naselja Urinj i Sveta Barbara, prema kazivanjima starih kroničara postojalo je veće antičko naselje. Prigodom obrade tla, mještani su nalazili ulomke antičkih opeka, posuda i kamene žare, a među suhozidinama bili su vidljivi tragovi zidina, koje su po predaji izgradili “Grci”. Čitav kompleks, zvan Suhimiri, uništen je bez ikakva prethodna istraživanja izgradnom Inine rafinerije. Stoga nije poznat ni točan položaj navodne crkvice Sv.Križa, koji bi trebao biti na mjestu postrojenja termoelektrane. Prigodom hidroarheološkog rekognosciranja pronađeni su primjerci krhotina amfora iz antičkog i kasnoantičko-ranobizantskog razdoblja u podmorju ispred uvala Mala i Velika Sršćica, nad kojima se još uzdižu ruševni ostaci novovjekovne utvrde. Obje uvale su posljednjih desetljeća uništene izgradnjom rafinerijskih postrojenja, bez ikakva prethodna istraživanja.