…dani pred blagdan Cvetnice po vrteh i maslinikeh trgaju se lipe grančice maslini. Lipa je užanca odnest na blagoslov boke maslinoveh kitic, uz malo cvatućeh rožic, a to su oveh dani kitice dišećega jorgovana ili rumanije, bele ulikvice. Naše su noni lipo znale uplest grančice slične palminemi, a više prama jugu Dalmacije poznate su posebno upleteni mladi listi od palmi. Naučile su one i svoje hćere i žensku vnučad kako to gre, pa jih one sada pletu i ponosno nose na blagoslov na Cvetnu nedelju.

Maslina ima bogato vjersko značenje. Prema štorijami i biblijskemi zapisami još od antiknog vrimena, maslinove je grančice grčka Božica mudrosti i ratovanja Atena delila ljudimi i kuražnen mužami ko znak nagradi za učinjeno. List maslini ima značenje slavi, bogatije i mira. Za vrime velikoga potopa golubica je va kljunu donesla Noe osušenu grančicu maslini da bi mu pokazala kakova je suša nastala nakon veloga potopa. Danas je golubica z kiticun od ulikvi va kljunu, zeta ko simbol mira i pomirenja.

Na povratku Isusa va Jeruzalem, nakon dugoga četrdesetdnevnog posta, nemrsa i osame, ljudi su ga dočekevali i blagoslivljali mašuć palminovin i maslinovin granami. Ćuteć da ga čeka skora smrt Isus je molil spod maslinovih drv na Maslinovoj gore da bi poten bil mučen i raspet na križu. Se do danas se ta užanca prenosi na generacije, donaša va crikvi na blagoslov za Cvetnicu i dura ko i to sveto drivo.

Maslina je dugovečno drvo, more poživet stotinami let. Ni zahtjevna, rabi njoj malo, malo kiše, kus kamenite zemlji, ne škode njoj ni vetri, ni morska sol ka pride nošena jugon do njejeh gran, ni bura ka ju do korena svija. Njeji su koreni duboki i čvrsti, pa je i to znak vječnosti.

Maslina se ne da. Kad ju čovik malo okopa, pa oreže grani da njoj pride sunca i zraka uzvratit će mu bogaten urodon i plodon ulikvi, dat će mu uli za hranu, za likariju, za snetit luč i prnest svetlost. Posebno se čovik ćuti kad ju gljeda onako zgrbljenu va umejkeh dok njoj se sivozelene pera ljeskaju na suncu. Ćuti velo poštivanje prema tomu drvu ko ga stotinami let hrani. Vrti va komu maslini rastu blagoslovljeni su njezinen hladon, njezinen urodon. A kad ju oberu i odnesu va malin med toši zgnječe i zi nje zicede to bogatstvo od ula, ona koda trepeće i kitami ga pozdravlja do drugoga leta.

Va mojoj zbirke pjesam “Kolori od života” posvetila san jednu pjesmu masline pa bin rada da ju pročitate:

Maslini va tancu

Med sivem gromačami,
na kusu siromašne zemlji,
stare svete driva stoje.
Raširile grani, stotine let broje,
kišun napojene, kapljun soli močene.

Sako leto rajaju uliki sočne
i ulje svoje zi toša nan toče
I kada o njimi niki se ne skrbi,
kad staroga nona letami već ni,
tela svoje gobave i kiti široke
va nevere svijaju, vrimenu prkose.
Stoje one pozabljene va klancu,
po taktu muziki z vetra tancaju
va strasnen životnen tancu…

Slavica Car Frišova/Crikva.hr
Foto: Petar Kopanica

Prethodni članakRiječki pabirci XL.: “Knixica imena za hasan selskih skol”
Sljedeći članakRiječki pabirci XLI.: „Palla Tedesca“ Salome von Raunach