DOMOVINSKI RAT je rat protiv unutarnjega i vanjskoga srpskoga i crnogorskoga agresora te Jugoslavenske narodne armije, rat za slobodu, samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske kao nacionalne države i domovine Hrvata i svih njezinih građana.

Službeno je Domovinski rat trajao od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine.

Na strategijskoj razini Domovinski se rat sastojao od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992. godine, izvršena je vojna agresija na Hrvatsku koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. godine uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. godine ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba, uz pomoć Jugoslavenske narodne armije uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjega intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta.

U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995. godine, došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a do crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivoga jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni neki dijelovi teritorija Republike Hrvatske.

U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995. godine, bile su izvedene navalne operacije (Bljesak, Oluja) u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji.

Naposljetku je – kao svojevrsna četvrta etapa – preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.).

Prethodni članakAntička topografija Primorja III.
Sljedeći članakDan hrvatske glagoljice 22.02.2019. Predavanje konzervatora Željka Bistrovića