Praputnjak
Između naselja Praputnjak i vrha Gradina (228 m n v.) uz rub udoline prema mjesnoj predaji prolazi “rimski put”, između lokaliteta Trnovica, prijeko Tadejskog, južnim rubom Dolca na predjel Manduk, te dalje prema Hreljinu. Riječ je o vicinalnom putu, obzirom da se trasa glavne rimske prometnice između Bakra i Bakarca pruža uz morsku obalu. Trasa spomenutog puta je u posljednje vrijeme zatrpana jalovinom u sklopu radova na izgradnji nove autoceste.
Bakar
Tijekom druge polovice 19. stoljeća u više navrata u Bakru su otkrivani arheološki nalazi antičkog razdoblja, pa su bila poduzeta i opsežnija arheološka istraživanja. Unutar terasastih vrtova između Stare ceste, ulice Voj i istočnih obronaka gradske jezgre otkriven je dio nekropole sa urnama, ali i kasnoantičkim grobljem. Brojni nalazi grobnih priloga, poput keramičkog posuđa, uljanica, staklenih posuda, dijelova nošnje ili nakita te numizmatički nalazi (predmeti se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu) svjedoče o visokoj civilizacijskoj razini stanovništva Volcere u razdoblju između 1. i 3. stoljeća. Na širem području grada na više lokaliteta prigodom različitih gradnji otkrivani su grobovi i iz kasnijih stoljeća sutona antike, odnosno ranobizantskog razdoblja (posebice na lokalitetima Sarazinovo, Šterna te uz položaj porušene grobljanske kapele Sv. Nikole na Voju. Bakar je staro prapovijesno naselje, formirano tijekom ranog brončanog doba (prema rezultatima najnovijih istraživanja na području Kaštela), s procvatom tijekom liburnske dominacije, da bi se težište života tijekom ranog principata spustilo uz obalu zaljeva. Tijekom kasne antike naselje se iznova preseljava na brežuljak, unutar areala prapovijesne gradine, gdje se u srednjem vijeku formira bedemima i kulama Turan i Fortica omeđeni Gornji grad.
Bakarski zaljev – uvale Črno i Sansovo
U posjedu Zrinka Mičetića iz Praputnjaka nalazi se nekoliko cjelovitih i fragmentiranih amfora izronjenih na području istočnog dijela Bakarskog zaljeva, na području uvale Črno, te u podnožju Sansova (kupališta nedaleko Bakarca). Amfore pripadaju različitim tipovima, a datiraju se od prvog do četvrtog stoljeća nakon Krista, te nam ukazuju na intezitet prometa rimskih lađa unutar zaljeva.
Bakarac
Nedaleko središta Bakarca, u podnožju brežuljka na kome stoje ruševine prapovijesne, kasnoantičke i srednjovjekovne utvrde Gradac, otkrivena su u 19. stoljeću tri miljokaza. Iskopani su bili u vrtu kuće obitelji Crnarić (porušene, danas je ovdje motel). Bakarac se nalazi na trasi rimske državne ceste, u pravcu vinodolske kotline. Vjerojatno je u podnožju Gradca bio cestovni odvojak, odnosno ishodište druge rimske prometnice koja je išla u pravcu Crikvenice priobalnom padinom. Područje oko Bakarca treba reambulirati, obzirom na dijelom prepoznatljiv tijek glavne rimske (potom srednjovjekovne) prometnice prema Vinodolu, koju omeđuju uz Gradac i Hreljin vrhovi Gomilica i Medomišalj. Spomenuti miljokazi, koji se od trenutka otkrića u 19. st. čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, nastali su kratkom vremenskom rasponu sutona antike, kada vladari pokušavaju obnovom prometnica i izgradnjom putnih i stražarskih postaja efikasnije nadzirati ceste kojima je transportirana opskrba graničnih vojnih jedinica.
Hreljin – Pavlinovica
Na terasastim ledinama povrh Hreljina, podno ceste za Zlobin i Fužine, prigodom obrade tla otkrivane su žare, kao i drugi antički predmeti. Obilaskom ovog, danas zapuštenog područja uočeni su u suhozidima skromni ulomci antičkih opeka, a na tlu i usitnjeni ulomci posuda. Riječ je o manjoj ranocarskoj nekropoli smještenoj uz trasu još pobliže neubicirane antičke prometnice koja je povezivala Bakar (Volceru) prijeko Plasa (nalazi antičkog porijekla) i starih Delnica, odnosno Lučica (numizmatički nalazi – ostava) s gornjim dijelom kupske kotline.
Križišće – pećina Škrbina
Unutar manje prapovijesne gradine na vrhu Škabac između Križišća i Šmrike, nalazi se pećina Škrbina. Pećina se sastoji od dvije prostorije, relativno povoljnih uvjeta za boravak ljudi. Neposredno ispod površine tla nalaze se brojni ulomci kasnoantičke, odnosno ranobizantske keramike. U donjoj prostoriji ispunjenoj prapovijesnim taložinama također se u površinskom sloju uočavaju ulomci kasnoantičke keramike. Pećina je smještena unutar perimetra prapovijesne utvrde sa izvrsnim pogledom na tjesnac prema otoku Krku.
Ranko Starac/Primorski Hrvat