Hrvatski sabor proglasio je dan 22. veljače DAN HRVATSKE GLAGOLJICE u znak obilježavanja hrvatskog prvotiska , naime – 22. veljače 1483. godine, 536 godina unazad, tiskana je prva hrvatska knjiga i to na glagoljici.
Knjiga Misala tiskana glagoljskim pismom na čakavskom hrvatskom, naziva se prema prvim riječima Misal po zakonu rimskog dvora. To je doslovni prijevod s latinskog Ordo Missalis secundum consuetudinem Romanae Curiae.
Glagoljska listina Stjepana IV. Frankopana Frani Batistiću
Na Dan hrvatske glagoljice u dvorani izložbe Glagoljica predavanje “Glagoljska listina Stjepana IV. Frankopana Frani Batistiću” održao je dr.sc. Željko Bistrović.
U starom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka su Aniko Smiljanić, pomoćni knjižničar, Ines Cerovac, voditeljica Zbirke stare i rijetke građe u Odjelu izgradnje i obrade fondova te konzervator dr. sc. Željko Bistrović otkrili vrijednu i zaboravljenu glagoljsku listinu iz 1539. godine što je je notar Stjepana Frankopana (Ozaljskog), napisao na molbu Frana Batistića iz Bakra.
Nalaz ove glagoljske listine dokumentira glagoljašku djelatnost frankopanske kancelarije koja je glagoljicom, na hrvatskom jeziku izdavala isprave. Usto se i sam Stjepan Frankopan potpisao glagoljicom te je na listini sačuvan njegov autograf.
Listina se do 1900. godine nalazila u posjedu bakarskog ljekarnika Jakova Batistića, potomka Frana iz 1539.
Predavanju je nazočio i Damir Batistić, potomak drevne živuće bakarske obitelji.
Glagoljsku listinu Stjepana IV. Frankopana Frani Batistiću pisanu na janjećoj koži bilo je moguće vidjeti nakon predavanja, a sada je ponovo vraćena u Zbirku stare i rijetke građe Sveučilične knjižnice Rijeka.
Vedrana Spadoni