Osnivačka skupština

0
543

Osnivačka skupština udruge Primorski Hrvat održava se u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu u ponedjeljak, 17. prosinca 2018. u 18. sati, na istom mjestu gdje je djelovalo društvo pod istim naziv od 1897. do 1929. kada su izbrisano sve nacionalno. Ime Primorski Hrvat zasluga je pisca i pjesnika Rikarda Katalinića Jeretova 1895. godine.

Na osnivačku skupštinu pozvani su predstavnici državnih, kulturnih i javnih institucija i očekuje se dostojanstvena završnica 2018 #EuropeForCulture

Pokretački odbor Primorskog Hrvata dobio je od Ministarstvo kulture pravo uporabe znaka 2018. Europska godina kulturne baštine čime se ova godina završava na primjeren način – Rijeka dobiva udrugu čija je vizija promicane baštine.

Posebna izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske bit će gospođa Radojka Šverko.

Prvi predsjednik udruge bit će akademski kipar Zvonimir Kamenar, dopredsjednici mr. sc.Blaženka Kulić, mag. šumarstva, dr. Bernardin Mrak, oftamolog, organizacijska tajnica Vedrana Spadoni Štefanić, dipl. politolog i rizničar Ivan Andrijević, inž. elekrotehnike.

Znak Udruge grafički je oblikovala Petra Abramović Rukavina. Svečanu pjesmu napisala je Ljubica Kolarić Dumić, a uglazbila Mirjana Kajdi Žužić.

Udruga Primorski Hrvat ispravit će nelijepu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora, i potpora za osnutak folklorne grupe stiže sa svih strana što daje podstrijeka pokretačkom odboru zajubljenika u tradicionalno.

Osim folklora, cilj je osnivanje povijesne garde znamenitog riječkog kapetana Nikole Jurišića koji je gotovo posve izbrisan iz kolektivnog sjećanja Grada, bez spomena, kipa, naziva ulice. Naime, slavni kapetan, inače rođeni Senjanin, najpoznatiji je po tomu što je sa nekoliko stotina ratnika pobijedio desetine tisuća osvajača Sulejmana Veličanstvenog 1532. u mađarskom Kisegu. Ono što uopće nije poznato je da je u ožujku 1528. postao riječki kapetan i te se titule odrekao tek 1534. U tom razdoblju, u Rijeku je doveo Šimuna Kožičića Benju koji je tiskao prve knjige na glagoljici u razdoblju vlasti Nikole Jurišića, a 1530. donesen je ključni pravni dokument riječke povijesti – Riječki statut.

Osim kulturnih i povijesnih tema, udruga će se baviti i ostalim vrstama baštine, od prirodne do virtualne i vjerske polazeći od krilatice: Tuđe poštuj, a svojim se diči.

Prethodni članakPočasni član: Radojka Šverko
Sljedeći članakZnak i himna udruge