U današnje doba osim forsiranja katastrofalnih vijesti redovno se dodjeluju i nekakve, uzvišene nagrade. Ako pratimo medija onda znamo da se godišnje dodjeljuju nekoliko nagrada za najboljeg gradonačelnika ili najbolji grad.

Prvo je u srpnju prošle godine od strane međunarodnog žirija direkcije Europske nezavisne agencije za područje srednje i jugoistočne Europe za najboljeg gradonačelnika srednje i jugoistočne Europe bio proglašen Villi Bassanese, gradonačelnik Umaga. Potom su u rujnu gradovi između sebe podjelili nagrade. Tako su Krk, Sveta Nedelja i Varaždin proglašeni najboljima na području gospodarstva, Pag, Umag i Čakovec na području demografije ,a Rijeka je proglašena za najbolji Smart city u Hrvatskoj. Na kraju smo imali i treću listopadsku nagradu za najbolje gradove, ali tu inflaciju nagrada stvano nema dalje smisla komentirati.

Red da iz tog prije svega marketing pređemo u stvarnost pa da za početak priznamo da je grad bez djece ujedno i grad bez budućnosti. Na osnovu toga mi smo koristeći podatke državnog zavoda za statistiku napravili vlastiti popis najboljih i najgorih gradova i gradonačelnika u Hrvatskoj.

Ako za početak gledamo prošlogodišnje podatke samo za naša 4 najveća grada otkriti ćemo da je situacija najbolja u našoj prestolnici, u Zagrebu. Tamo je u prošlog godini rođeno 8.062 djece i umrlo 8.863 osoba što mu daje indeks vitalnosti od 90.9. Nakon Zagreba dolazi Split s 1.505 rođenih i 1.894 umrlih što znači da mu indeks vitalnosti iznosi 79.5 %. Treće mjesto je kao i prošle godine osvojio Osijek s 819 rođenih i 1.382 umrlih (indeks 59.3), a četvrta posljednja je ponovno Rijeka s 790 rođenih i 1.623 umrlih što daje indeks vitalnosti od 48.7. Sve u svemu situacija se nije promjenila u odnosu s 2018 godinom, tako da slobodno možemo kako iz demografske perspektive Rijeka ima najgoru gradsku upravu.

Kada s druge strane gledamo manja mjesta u kojima se prošle godine rodilo najmanje 100 djece na prvom mjestu demografski uspješnih nam se nalazi mjesto Podstrana koje ima gotovo dvostruko više rođenih nego umrlih (111 namjesto 61) dok je na drugom mjestu Metković s 158 rođenih i 109 umrlih što znači da indeks vitalnosti iznosi 145.0. Odmah nakon Metkovića nam dolazi Viškovo u kojemu se rodilo 171 djete dok su istovremeno preminule 122 osobe (vitalnosti 140.2) nakon kojeg dolazi Nedelišće s 152 rođenih i 111 umrlih (vitalnost 138.2) Na petom mjestu u Hrvaskoj nam se nalazi Solin s 279 rođenih i 222 umrlih što mu daje vitalnost od 123.5.

Gradonačelnik Rijeke Vojsko Obersnel ove za Rijeku katastrofalne demografske podatke je još prošle godine komentirao riječima „u Rijeci se na žalost rađa manje ljudi nego što ih umire. To jesu činjenice, ali mi imamo dodatni problem te skučenosti”. S druge strane načelnica Viškova, trećeg mjesta u Hrvatskoj po demografskim podacima je svoj uspjeh obrazložila tvrdnjom da ovo mjesto po djetetu daje od trenutka njegovog rođenja do završetka školovanja 100.000 kuna.

O nagradama koje se na tim okupljanjima dodjeljuju gradovima i gradonačelnicima zanimljivo je iz demografske perspektive primjetiti da je od 3 grada koji su krajem prošlog ljeta dobili nagradu kao najbolji grad samo jedan od njih imao više rođenih nego umrlih 2018 (i 2019) godine.

Sve u svemu gledajući demografske podatke nagradu za najbolji veliki grad dobiva Zagreb dok bi nagrade za najbolja malena mjesta trebali dobiti Podstrana, Metković i Viškovo. S druge strane najgori grad, najbrže izumirujući grad u Hrvatskoj je Vukovar s indeksom vitalnosti od 47.9, a nakon njega odmah dolazi Rijeka s indeksom vitalnosti koji iznosi 48.7

Za kraj ćemo samo još navesti da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku najgora županija ove i prošle godine Primorsko-goranska dok je istovremeno najbolja Međimurska županija. Gledajući ukupno stanje u Hrvatskoj dovoljno je napomenuti da je 2019 godine bilo rođeno 36.135 djece,a umrla je 51.794 osoba što znači da indeks vitalnosti Hrvatske iznosi 69.8.

Robert Jurčić, Hladna istina

Prethodni članakRiječki pabirci XV.: Imenovanje riječkih ulica kroz povijest (3.)
Sljedeći članakRiječki pabirci XVI.: Imenovanje riječkih ulica kroz povijest (4.)