knjiga Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina predstavljena u Zadru

Putom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma naziv je knjige Leonarda Eleršeka, pukovnika OSRH iz Zadra i liječnika prim. dr. sc. Rada Žica Mikulina iz Punta na otoku Krku koja je predstavljena 12. studenoga 2019. u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

Ova zbirka čakavske epike biser je hrvatske pripovijedane književnosti koji će puntarsku predaju, gradić Punat i otok Krk zasigurno dovesti u žarište interesa hrvatske i svjetske znanosti. Knjiga je objavljena je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Zadru, a njenom impresumu su i imena poznatih osoba zadarske i hrvatske znanosti na čelu s urednikom, pročelnikom Odjela za arheologiju prof. dr. sc. dr. h. c. Antom Uglešićem, negdašnjim rektorom Sveučilišta u Zadru, izvršnim urednikom izv. prof. dr. sc. Ivicom Vigatom, te recenzentima dr. sc. Vandom Babić i dr. sc. Denisom Vekićem s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru.

Arhaična puntarska čakavština
U Puntu na otoku Krku otkrivena je 2018. godine velika zbirka narodne predaje pripovijedane i zapisane arhaičnom puntarskom čakavštinom, koju je zajedno sa svojim precima, sakupio i sačuvao Rado Žic Mikulin, umirovljeni liječnik specijalist makrofacijalne kirurgije. Djela na izvornoj puntarskoj čakavštini preveo je na štokavski hrvatski jezik Pukovnik Eleršek te dao njihovo tumačenje. Reprezentativni dio fundusa ove goleme književne ostavštine autori su uvrstili u zbirku Putom Sunca. U toj se zbirci pored mnogo kraćih priča i pjesama u čakavskom izvorniku i prijevodu na štokavski hrvatski jezik, nalazi glavno djelo: saga »Putom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma« koja govori o dolasku Hrvata na Jadran. Tu je dugu priču mr. sc. Denis Peričić, književnik, profesor kroatistike i južnoslavenskih filologija te magistar znanosti o književnosti, ocijenio iznimnim djelom hrvatske književnosti, toliko dojmljivim te književno i povijesno zanimljivim da bismo ga mogli nazvati hrvatskom Kalevalom.

Saga o dolasku Hrvata na Jadran

Naslovno djelo, duga epska priča koju su autori zbirke nazvali sagom, u čakavskom izvorniku nosi naslov »Po slidu Slnca – Čerjeni bojovnici zi Harezme«. Priču je 1951. pripovijedao Anton Mrakovčić Pavlić (1870. – 1953.) iz Punta na Krku svojem petnaestogodišnjem unuku Radu Žicu Mikulinu (r. 1936.). Riječi svog djeda Antona zapisivao je točno onako kako je kazivač govorio, bez propitivanja toponima, imena ili događaja, bez dodavanja, oduzimanja ili mijenjanja smisla izrečenoga. Saga pripovijeda o dolasku naroda Hrvata na Jadran, životu i selidbama bespućima Euroazije kroz otprilike dva milenija njegove povijesti. Priča započinje u carskom dvorcu na rijeci Tigris i prati hrvatski narod na putu od Carstva Horezma (eng. Chorasmia) preko afganistanske Arahozije (staroperz. Harauvatiš) do porječja rijeka crnomorskog sliva. Nakon dolaska u prostor između Volge i Dona, Hrvati se, prema fabuli sage, šire preko Buga i Dnjepra pa sve do planine Karpata te osnivaju veliku državu s glavnim gradom Horovom. Država Hrvata se nadalje širi na sjever Vislom i na zapad sve do Dunava. Konačno Hrvati dolaze na prostor Ilirika dvjema rutama, kopnenom, koja nam je iz povijesti poznata, i vodenom, tisućama brodica preko Crnog i Egejskog mora na istočnu obalu Jadrije (Jadran), gdje utemeljuju svoju zapadnu državu.

Slike, skice, fotografije i zemljovidi

Zbirka je podijeljena u nekoliko cjelina. U opsežnom uvodu knjige, nakon riječi urednika, dvojica autora daju analizu cjelovite građe s naglaskom na naslovno djelo. Prvo poglavlje »Putom Sunca« donosi naslovnu sagu u čakavskom izvorniku i prijevodu. Drugo poglavlje »Kravata, to smo mi« opisuje nastanak kravate, otkrivajući nam tajnu tog drevnog čina hrvatskih vojnika. Treće poglavlje »Pjesme i priče otoka Krka« donosi dvadesetak kraćih priča iz krčke i hrvatske starine s komentarima sakupljača predaje. Četvrto poglavlje »Dodaci« pomaže čitatelju razumjeti vrijeme i prostor u kojemu se odvijaju događaji. Kazalo pojmova na kraju knjige olakšat će razumijevanje korištenih arhaičnih izraza. Zbirka je također opremljena brojnim slikama, fotografijama, skicama i zemljovidima. U zbirci se još nalaze pučke priče i pjesme: »Pisma Hrvatica« (zapisana 1961.), »Dlge lade« (1891.), »Imperij« (1953.), »Šipun« (1893.), »Roženice« (1900.), »Svoj na svojen« (1900.), »Zvanimirova smrt« (1900.), »Vazeće Zadra« (1887.), »Genoveški boj« (1893.), »Batošta sprid Lepanta« (1988.), »Sveta Lucija« (1892. i 1896.), »Jurjeve stine« (1954), »Slnčev pir« (1972.), »Plitvice« (1954.), »Božje jaje«, »Mrak« (1972.), »O« (1954.) »Zoroslavići« (1892.) »Plovidba admirala Hrvoja i pomorskih Matana od Azovskog mora do otoka Krka« (1987.), »Legenda o crvenim kraljevima i kitolovcima« (1987.), »Hrvuaska vojska« (1953.), »Kumpanija od venca« (1952.), »Ormanci« (1952.).

DOLAZAK HRVATA

Saga pripovijeda o dolasku Hrvata na Jadran, životu i selidbama bespućima Euroazije kroz oko dva milenija njegove povijesti. Započinje u carskom dvorcu na rijeci Tigris i prati hrvatski narod na putu od Carstva Horezma preko afganistanske Arahozije do porječja rijeka crnomorskog sliva. Hrvati dolaze na prostor Ilirika kopnenom i vodenom rutom na istočnu obalu Jadrana i tu utemeljuju svoju zapadnu državu.

Djelo bez premca u hrvatskoj pučkoj književnosti

​Hrvatska diplomatkinja i promotorica hrvatske kulture Tuga Tarle sagu Putom Sunca ocijenila je da se ovdje radi »o djelu bez premca u hrvatskoj pučkoj usmenoj književnosti zapisanome u originalu na čakavskom dijalektu, ravnom po snazi i ljepoti izričaja, prizorima i imaginaciji, mitološkim slikama, ali i opisima stvarnih događaja velikim svjetskim metanarativima o porijeklu naroda, njegovoj povijesti, kulturi i vjerovanjima«.

U predgovoru knjige Tuga Tarle kaže: »Ova hrvatska saga, dragulj usmene književnosti s otoka Krka koju je stvorio i sačuvao narodni genij, puna je nevjerojatnih podataka sukladnih stvarnim događajima opisanima u starim povijesnim vrelima i kronikama, a sastoji se od kratkih pripovjednih cjelina, poema, epskih deseteraca i lirskih pjesama. U njima se živim slikama i minucioznim opisima pripovijeda o prapovijesti Hrvata prije nego li su stigli na obale Jadrana. Prepuštajući znanosti o književnosti i povjesničarima kulture izricanje konačnoga suda o sadržaju ovoga prešućivanog blaga hrvatske usmene književnosti koja je izronila iz zaborava zahvaljujući marljivim i strpljivim ljubiteljima lijepe riječi i iskrenim domoljubima,i ne opterećujući se porukama ovih priča u traženju dokaza o sinkroniji njihova sadržaja s povijesnim činjenicama ističem na prvome mjestu značaj ovoga djela za povijest i znanost o hrvatskoj književnosti, za etnografska i lingvistička istraživanja te njegov doprinos kulturnoj baštini hrvatskoga naroda koje se ne bi posramili ni mnogo veći narodi svijeta. U vinjetama ovih rečenica i riječi blista živo predivo kolektivne memorije hrvatskoga puka, njegovih stremljenja, ideala,iskustava i pamćenja s porukama i našoj generaciji da bez zajedničkog sjećanja nema ni budućnosti naroda. Zato iskreno čestitam autorima i kazivačima ovoga nesvakidašnjeg opusa na divovskome djelu.«

Siniša Klarica/Zadarski list
foto: Vedrana Spadoni