ZNAKOVLJE NA ODORI HRVATSKOG VOJNIKA IZ DOMOVINSKOG RATA

Uvod

Da bi lakše mogli stvoriti predodžbu o raznovrsnosti znakovlja  postrojbi Hrvatske vojske iz Domovinskog rata potrebno je sagledati načelnu arhitekturu ili organizaciju snaga u tom vremenu. Organizacijski za resor obrane bilo je zaduženo Ministarstvo obrane, kojem je pripadalo dio postrojbi koje su osiguravale opću logističku potporu. Za organizaciju provedbe bio je zadužen Glavni stožer, koji je bio nadređen Zbornim područjima i pristožernim postrojbama (mornarica te zrakoplovstvo kao grane nisu predmet sadržaja). U kontekstu vremena i situacije specifično mjesto i ulogu imali su Gardijski zbor i Gardijski zdrug.Teritorijalno, odgovornost su imala Zapovjedništva Zbornih područja, čiji su ustroj činile brigade, pukovnije, logističkih baza, samostalne bojne, divizijuni i samostalne satnije. Brigade i pukovnije su ustrojene od bojni, samostalnih satnija i samostalnih vodova. Bojne su bile ustrojene od satnija i samostalnih vodova. Postrojbe Primorja i Gorskog kotara bile su u sastavu Zbornog područja Gospić. Svaka od navedenih ustrojbenih jedinica imala je mogućnost izrade svoje oznake. 


Znak na rukavu

Osjećaj pripadnosti i identifikacija sa postrojbom kojoj pripadaš jedna je od glavnih značajki koje osiguravaju uspješno djelovanje i prepoznatljivost postrojbe i područja s kojeg postrojba dolazi ili na kojem djeluje. Obilježje na rukavu odore Hrvatskog Vojnika u Domovinskom označavalo je povezanost, jednakost i odlučnost pripadnika postrojbe u borbi za slobodu svog naroda. Jednom riječju osmišljavanje, izradom i šivanjem na rukav odore stvorena je situacija u kojoj mozaik oznaka postrojbi Hrvatske vojske oslikava patriotizam i jedinstvo nacionalnog identiteta. Znak na rukavu nesvjesno je stvorio neraskidivu emocionalnu povezanost pripadnika postrojbe kroz osjećaj pripadnosti i prihvaćenosti.Znak na rukavu osiguravao je održavanje poželjne klime u postrojbi, mentalitet individualizma i mentalitet kolektivizma podređeni izvršenju zadaća postrojbe. Ritual i doživljaj osmišljavanja znaka na rukavu kojom se je želio ostvariti osjećaj pripadnosti postrojbi, a koja se je pokazala kao značajan čimbenik održavanje kolektivne svijesti i kolektivnog identiteta nedostupni su onima koji nisu bili učesnici vremena ponosa i slave. Vremena kada se je Hrvatska vojska, sa nemjerljivim učinkom nas Primoraca i Gorana branila i stvarala suverena Republika hrvatska. Znakovlje postrojbi koje su pripadale Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru uži je okvir od ukupnog doprinosa Primoraca i Gorana u Domovinskom ratu. Ljudi iz ovog kraja dali su obol događanjima na ratištima širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao pripadnici vojnih i policijskih snaga koje nisu domicilno iz ovih krajeva. Krunica kao neodvojivi dio od znaka postrojbePripadnici postrojbi Hrvatske vojske iz Domovinskog rata, uz znak postrojbe na rukavu odore u većini slučajeva nosili krunicu oko vrata ili na epoleti odore. Krunica je bila utjelovljenje neuništivost i nepobjedivost u ratu i kao takva postala je simbol Domovinskog rata i većine pripadnika postrojbi Hrvatske vojske iz Domovinskog rata.  

Zaključak

Znak na rukavu odore objedinjava motiv, volju i cilj Hrvatskog vojnika u Domovinskom ratu. To je razlog zašto su Branitelji iz Domovinskog rata ponosni na znakove svojih postrojbi i koriste svaki trenutak da ih sa velikim ponosom istaknu u javnom prostoru.  Onog trenutka kada znak postrojbi Hrvatske vojske iz Domovinskog rata budu potisnute iz javnog prostora izgubiti će se smisao jednog vremena i jedne generacije.

Brigadir Ivan Smojver