Mons. Sanjin Francetić i dr.sc. Nina Kudiš

Povodom blagdana Velike Gospe na postamentima na Korzu 10. kolovoza otvorena je izložba „Lice Marije u Rijeci“ posvećena liku Bogorodice u umjetničkoj baštini Rijeke koja će se moći razgledati do 20. kolovoza 2020.

Izložbu su osmislili najstarija gradska župa Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo (Vela crikva, Assunta), u suradnji s Katedrom za umjetnost ranog novog vijeka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Podršku izložbi dali su Grad Rijeka, udruga Primorski Hrvat i sponzori.

Izložbu je inicirao mons Sanjin Francetić, župnika Vele crikve, kanonik i član Nadbiskupijskog povjerenstva za kulturna dobra Riječke nadbiskupije. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije posvećena je upravo Velikoj Gospi, a izložba se postavlja o 70. obljetnicu proglašenja dogme o Marijinom uznesenju na nebo.

Poziv da pogledaju izložbu, koja je uvod u proslavu blagdana Velike Gospe u Rijeci, uputili su mons Francetić i zamjenik riječkog gradonačelnika Nikola Ivaniš.

Inicijator, autori i podupiratelji izložbe Lica Marijina

Lik Marije je od davnina prisutan u povijesnoj memoriji grada Rijeke i, nekad zasebnog naselja, Trsata. Njezino je lice ovjekovječeno na brojnim kipovima i slikama sačuvanima u gradskim crkvama, samostanima, grobljima i muzejima. U Rijeci su stvarali brojni umjetnici u potrazi za naručiteljima svojih djela. Tako su nastajale antologijske umjetnine bez kojih bi slika i identitet grada bili nezamislivi. Počevši od kultne ikone Gospe Trsatske iz 14. stoljeća, preko drvenih gotičkih kipova, renesansnih reljefa, mramornih i srebrnih skulptura do brojnih slika na platnu može se ustvrditi da je malo koje lice u Rijeci bilo tako omiljeno kao ono Marijina.

Na dvadeset će panoa posjetitelji na Korzu od 10. do 20. kolovoza moći vidjeti neke od najpoznatijih riječkih umjetnina, ali i one koje široj publici nisu poznate. Od kiparskih se djela ističe kasnogotička Pieta koja se nekad nalazila u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, danas u Pomorskom i Povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, djelo drvorezbara Leonarda Thannera iz Bavarske, kao i obojeni sedreni reljef Bogorodice s Djetetom među svijećnjacima (Madonna dei Candelabri) iz kapele na Škurinjama, nastao prema slavnom istoimenom, no danas izgubljenom mramornom reljefu firentinskog ranorenesansnog kipara Antonija Rossellina. Iz doba baroka nezaobilazna su dva mramorna lika najznačajnijeg riječkog kipara Antonija Michelazzija. Riječ je o Marijina velikom reljefu s prikazom Poklonstava pastira iz Riječke katedrale te monumentalnom kipu na glavnom oltaru u crkvi svetog Jeronima.

Zbog svoje monumentalnosti i likovne snage nezaobilazna je srebrna Bogorodica augsburškog zlatara Johanna Davida Salera, te nešto kasniji Marijini likovi u mramoru i drvu nastali pod dlijetom Dionizija Hoffera, Agostina Benvenutija i lvana Rendića. Osim ikone Gospe Trsatske, ujedno i najstarijeg djela na izložbi, ljepotom se ističu platna iz franjevačke crkve na Trsatu, a naslikali su ih Pietro de Pomis, Serafin Schön, Cristoforo Tasca i Valentin Metzinger. Konačno, među vrijedne, no gotovo nepoznate slike s likom Djevice valja istaknuti radove Bartolomea Litterinija iz Nadbiskupske palače, kao i Giovannija Simonettija te Fakunda Fistera iz nekadašnjeg augustinskog samostana.

Autori izložbe su prof. dr. sc. Nina Kudiš, izv. prof. dr. se. Damir Tulić, Marin Bolić, mag. hi st. art. i Mario Pintarić, mag. hist. art. Autor fotografija je izv. prof. dr. se. Damir Tulić, a izložbu je grafički oblikovao lvan Braut, mag. hist. art. Izložba je, ujedno, dio znanstvenih projekata “Barokna Rijeka” i “ET TIBI DABO: Naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800.”.

Vedrana Spadoni Štefanić & Grad Rijeka