Gjon Antoni

U galeriji Garbas od 7. do konca kolovoza otvorena je izložba Riječki Morčići, posljednjeg tradicionalnog riječkog moretista Gjona Antonija u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci, dr.sc. Željkom Bistrovićem i uz podršku Udruge Primorski Hrvat.

Antropomorfni tamnoputi lik s naušnice, jedan je od prepoznatljivih simbola Rijeke i Riječana. U suvremenom razdoblju izašao je iz prvenstveno zlatarske izrade i proširio se u drugim medijima pa se kao aplikacija javlja na brojnim uporabnim predmetima.

Izložba predstavlja dio kolekcije nakita, alata, pribora i opreme koju je Gjon Antoni naslijedio od svojega oca, a ovaj baštinio od starih riječkih moretista, poimence g. Rolandija, čije je vještine još 60ih godina zabilježila dr. Matejčić.

U sklopu izložbe bit će organizirana i tribina o morčićima, značaju i očuvanju vještine izrade koju baštini Gjon Antoni, a koja je odnedavno stavlja pod posebnu zaštitu konzervatora kao nematerijalno kulturno dobro.

Zaštitni je znak riječkoga karnevala te krasi logotip te manifestacije, kojom se Riječani također ponose. Lijepo je vidjeti ga i na uhu zamjenika riječkoga gradonačelnika. No iako je na neki način sveprisutan u riječkoj svakodnevici, još su temeljna pitanja iz njegove povijesti ostala otvorena, kao što je njegovo značenje, geneza i tipologija, a nije točno utvrđeno niti kad se zapravo pojavio u Rijeci.
(dr.sc.Željko Bistrović, Nedovršena priča o riječkom morčiću, Vijenac 680)

 Morćići su jedni od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, Kvarnera i Hrvatskog primorja. Izuzetno zanimljiv nakit predstavlja “vrhunac zlatarske izrade” riječkih majstora, ali i društveno-povijesnu vrijednost Rijeke i Primorja, a svoje su mjesto u simbolici pronašli u generacijama lokalnih stanovnika ali i u sakralnoj baštini, osobito u riječkoj katedrali sv. Vida.

Riječki morčić nije ušao u proigram EPK2020, ali nastojanje da Rijeka dobije mali specijalizirani muzej-radionicu u kojoj bi se izrađivalo, učilo izrađivati morčiće, a ujedno i prikazalo bogatu baštinu riječkih moretista je nepoljuljano, bez obzira na iracionalne napade koji žele banalizirati riječki lik sreće, dobra, mira i zaštite.

Vedrana Spadoni Štefanić