Antička toponimija Primorja IV.

Arheolog Ranko Starac

0
113

Jadranovo – poluotok Havišće

            Na isturenom dijelu poluotoka Havišće, u središtu naselja Jadranovo (nekad Sveti Jakov-Šiljevica), a u podnožju gradine na brežuljku Čelo, nalazi se veća antičko-kasnoantička arheološka zona, smještena uz uvale Lokvišća i Trstena, kao i na poluotočiću Rtac. Hidroarheološkim rekognosciranjima ustanovljeni su rastresiti nalazi ulomaka amfora iz razdoblja između 1. stoljeća prije Krista do ranobizantskog doba. Havišće je položeno u Burni kanal, odnosno morski tjesnac između kopna i sjevernog dijela otoka Krka, nasuprot uvale Peškera, odnosno antičkih i ranobizantskih lokaliteta u Vozu, Vošćici i na otoku Sv.Marko.

brončani, oštećeni novac numidijskog vladara Micipse, prijelaz drugog na prvo stoljeće prije Krista, uvala Lokvišće, Jadranovo

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području naselja Kloštar uočeno je više kamenih rimskih urni, a na poluotočiću Rtac prije izgradnje svjetionika 1902. godine bila su poduzeta amaterska iskopavanja, prigodom kojih je sakupljen brojni arheološki materijal (kamene, keramičke i staklene urne, kvalitetno posuđe, nakit, numizmatički nalazi) iz razdoblja 1. do 3. stoljeća.

Kamena sjekirica s rupom za nasad drške od eruptivnog kamena porijeklom iz okolice Senja (Hrmotine), nalaz sa gradine Čelo u Jadranovu

Tijekom 90.-tih godina 20. stoljeća uz uvalu Lokvišća istraženi su i konzervirani ostatci jednog kasnoantičkog ladanjskog kompleksa, podignutog nad tragovima mnogo starije priobalne naseobine iz 2. odnosno 1. stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi importirane keramike i amfora, helenističke uljanice ili nalaz numidijskog novca (vladara Micipse). Havišće je bilo tijekom poznate pomorske bitke između pompejevih i cezarovih legija 49. godine prije Krista privremenim boravištem rimskih trupa. Ova arheološka zona tek treba doživjeti svoju punu valorizaciju u budućim istraživanjima.

Tribalj – Humac

Tribaljsko akumulaciono jezero, u pozadini Drivenik, foto Dragan Pelić

Krajem 19. stoljeća u kući Stipana Franića u Donjem Triblju viđen je ulomak kvalitetno klesanog i dekoriranog antičkog vijenca, odnosno nadvoja ili zabata s neke monumentalne ranocarske građevine. Ulomak je bio izduben i služio je kao postament za brus. Predmet je u međuvremenu nestao. Nedaleko središta Triblja i crkve Sv.Marije, podignute nad starohrvatskim grobljem, u pravcu Gornjeg Triblja, na ledinama sjevernije od Humca (na kome se nalaze u šikaru obrašteni tragovi prapovijesne gradine) uočeni su obilaskom terena skromni ulomci antičkih posuda i tegula. Položaj se nalazi u blizini još neistraženog prapovijesnog ili ranosrednjovjekovnog groblja na čestici Njivice, a u podnožju lokaliteta Kloštar. Tijekom 2009. godine u profilu iskopa privatne stambene građevine uz put Tribalj – Kloštar (Gašparovići) uočen je trag antičkog objekta, kao i kulturni sloj s jasnim tragovima paljevine. Čišćenjem dijela profila prikupljeni su ulomci amfora, tegula, kvalitetnog stolnog posuđa (sjevernoafričke „sigilate“), nagorjelog stakla, metalnih predmeta i bakrenih novčića. Svi nalazi upućuju na ostatke do sada neubicirane putne postaje s intezivnim tragovima egzistencije tijekom druge polovice 3. i tijekom čitavog 4. stoljeća. Sporadični ulomci ranobizantske keramike rasute po okolnim gromačama ukazuju na kontinuitet naseljavanja područja Triblja do prvog avaro-slavenskog naleta početkom 7. stoljeća. Međutim, nakon doseljavanja Hrvata Tribalj ostaje jednim od rodovskih središta Vinodola, o čemu svjedoče i dva starohrvatska groblja, međusobno udaljena tek nekoliko stotina metara, starije na položaju Njivice (u blizini već spomenute kasnoantičke putne postaje) i mlađe (10. – 12. stoljeće) uokolo srednjovjekovne župne crkve Sv. Marije.

Tijekom 1999., 2002. i 2012. godine istraživano je ranosrednjovjekovno groblje na ledini oko župne crkve Sv. Marije u središtu Triblja (u srednjovjekovnim izvorima čitavo polje nosi naziv po ovoj crkvi „Stomorino“ polje. Istraženo je 20-tak grobova s tragovima nošnje odnosno nakitom starohrvatsko-dalmatinskog i bjelobrdskog tipa. 2005. godine pokusno je istraživana ledina uz cestu između Donjeg i Gornjeg Triblja, gdje su uočeni tragovi poljoprivrednim radovima izoranih grobnih raka i dislociranih skeleta.

Brončana karičica s perlama od jantara i staklene paste, slučajni nalaz, Tribalj – Humac, željezno doba.jpg

Ipak su pronađeni ulomci jednog lonca s urezanom valovnicom, identičnog izgledu lonaca priloženih u grobova najstarijeg horizonta groblja na obližnjem Stranču, jedan željezni nožić i brončani prsten s glavicom u kojoj je urezan lik raskriljenog orla. U zemljanom materijalu oko grobova iz ranog devetog stoljeća uočili smo ulomke kasnoantičkih amfora. Obilaskom terena stotinjak metara uz cestu prema Gornjem Triblju konačno je pronađen i trag prethodno spomenute stambeno-nadzorne i odmorišne postaje u zoni Gašparovići – Kloštar. Predstojeća arheološka istraživanja rasvijetliti će početke egzistencije Triblja kao jednog od najstarijih naseobina vinodolske kotline, osnovanog tijekom antike uz trasu rimske državne prometnice Tarsatica – Senia, ali i s malim topografski uočenim pomicanjima kontinuirano naseljenim područjem nakon prvog slavensko-hrvatskog vala naseljavanja pa do današnjih dana.

Kačjak – uvala Stari Porat

U neposrednoj blizini plaže uz  uvalu Stari Porat na sjevernoj strani poluotočića Kačjak, na siparu podno okomitog stjenovitog obronka uz tragove manjeg ranobrončanodobnog staništa u jednom pripećku uočeni su ulomci antičkih amfora, koji nam svjedoče o funkciji ove uvale kao povremenog zakloništa i u antičkom razdoblju.