Tuđe poštuj, svojim se diči!

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu III

0
Početkom Domovinskog rata hrvatski policajci i gardisti raspolagali su samo s lakim pješačkim oružjem.

Povijesno istraživanje o straži Nikole Jurišića

0
U Rijeci se potrošilo 2 centa (112 kilograma) baruta u nekom sukobu s Turcima. Što dokazuje da su Rijeku početkom 16. st. napale neke Otomanske postrojbe. Time nam Maksimilijanov Zeugbuch ulazi u niz izvora unutrašnjoaustrijskog porijekla koji nam otvara neiščitane stranice riječke povijesti.

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu II

0
Molotovljev koktel Molotovljev koktel izumio je anonimni nacionalistički vojnik 1936. godine, početkom Španjolskog građanskog rata. Vrlo je vjerojatno da...

Improvizirana oružja korištena u Domovinskom ratu I

0
Hrvatskoj je nakon prvih višestranačkih izbora 1990. na raspolaganju ostalo isključivo policijsko oružje i lovačko oružje koje su posjedovali hrvatski lovci. Mlada hrvatska demokracija morala je stoga 1990. i 1991. godine posegnuti za improviziranim oružjima. Paradoks leži u činjenici da, prema klasičnom povijesnom obrascu, teroristi izrađuju improvizirana oružja da bi napadali snage sigurnosti i građane no tijekom 1990. i 1991. godine hrvatski građani, policajci i pripadnici Zbora narodne garde morali su izrađivati improvizirana oružja da se obrane od najmodernije naoružanih velikosrpskih terorista. U daljnjem tekstu opisana su neka od brojnih vrsta improviziranih oružja koja su hrvatske postrojbe koristile protiv velikosrpskih agresora u nametnutom i obrambenom Ratu za neovisnost Hrvatske - Domovinskom ratu 1990.-1995.

Hrvatski radio New York podupire donatorsku akciju za izradu nošnji Primorskog...

0
U subotu, 4. lipnja u 11:00h po ET vremenu, odnosno u 17:00h u Rijeci g. Srećko Mavrek je ugostio je voditeljicu folklora Lanu Kostrenčić, izvršnu voditeljicu Vedranu Spadoni Štefanić i dopredsjednika Bernardina Mraka. Član Primorskog Hrvata, inženjer Žarko Tomasić pokrenuo je i akciju sakupljanja sredstava za izradu nošnji. Naime, Rijeka je bila jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora. Pozivamo vas da se uključite, pronesete glas i uplatite iznos u skladu s vašim mogućnostima kako bi se predstavili u skladu s našom krilaticom: Tuđe poštuj, a svojim se diči!

Croatica Mechitaristica – iz riječke perspektive

0
Mehitaristički red utemeljio je armenski svećenik Mehitar iz Sebaste 1701. godine u Istanbulu. Red je prihvatio Benediktovu regulu, a njegova je glavna zadaća bila tiskanje armenskih knjiga.

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara X.

0

Ako je Cihlar dao jednu sjajnu analizu konfuzne prijestolnice neozbiljne države kao što je to bila Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, parlament je nastavio s varijetetskim programom. Na sjednici narodne skupštine 22. ožujka 1925. godine dr. Albert Bazala započeo je govor riječima: „Gospodo narodni zastupnici!“ Na to je reagirao radikal Vasa Aleksić insistirajući na tome da poslanici nisu zastupnici. Na to je dr. Bazala nastavio: „Vrlo dobro! Primam Vašu ispravku i konstatiram, da nas ovdje ima dvije vrste. Jedni su poslani od vlade, a drugi su došli ovamo, da zastupaju narod. Dakle: gospodo vladini poslanici i narodni zastupnici!“ Ova cinična duhovitost izbezumila je radikale, pa su prema dr. Bazali potrčali Srećković, Leovac, dr. Grgin i Tomo Popović. Srećković je Bazalu udario šakom u glavu, a Bingulac ga je udario s leđa. Potom su se priključili zastupnici oba bloka, pa je oko govornice nastala tučnjava sedamdesetak uglednih, postarijih političara. Osim šakama poslanici su se služili i dijelovima namještaja.

Riječki pabirci XLI.: „Palla Tedesca“ Salome von Raunach

0
Rijeka je kao grad Sv. Vida (Sankt Veit am der Pflaum) bila povezana s ostalim pokrajinama i gradovima unutar Svetog Rimskog Carstva. Vrlo  intenzivne veze postojale su s vojvodinom Kranjskom i njoj priključenim gospodstvima, prvenstveno Pazinskom grofovijom i Krasom. No brojne veze postojale su i s ostalim unutrašnje-austrijskim habsburškim nasljednim posjedima.

Maslinova grančica

0
Naše su noni lipo znale uplest grančice slične palminemi, a više prama jugu Dalmacije poznate su posebno upleteni mladi listi od palmi. Naučile su one i svoje hćere i žensku vnučad kako to gre, pa jih one sada pletu i ponosno nose na blagoslov na Cvetnu nedelju.

Riječki pabirci XL.: “Knixica imena za hasan selskih skol”

0
Knjižica-imen je u stvari doslovni prijevod njemačke riječi Namenbüchlein. Riječ je o hrvatsko-njemačkoj slovnici ili početnici. Ono “za hasan selskih skol” znači “za potrebu seoskih (tj. trivijalnih) škola”. Ova rarissima na oba sačuvana primjerka nosi pečat njemačke školske direkcije u Rijeci, u kojemu piše “K. K. HAUPTSCHULE DIRECT. ZU FIUME”.

Počeci fotografije u Rijeci: Riječki pabirci XXXVIII

0
Smatrano je kako je Salomon Hering, vlasnik prvog riječkog fotografskog ateliera najvjerojatnije od putujućeg fotografa Emille Anriota primio prve fotografske poduke. No prva vijest o Heringovom atelieru barem je godinu dana starija.

O RICCARDU ZANELLI I NJEGOVOM TRGU U RIJECI

0
Osobe po kojima se imenuju ulice i trgovi trebale bi neupitno biti važne za lokalnu i nacionalnu povijest,...

PRIJAVE I UPISI U FOLKLORNU GRUPU PRIMORSKOG HRVATA

0
TUĐE POŠTUJ, SVOJIM SE DIČI! Postani član folklorne grupe Primorskog Hrvata I zapleši plesove iz bogate hrvatske baštine! Sada...

Riječki pabirci XXXVII – Riječki pravaši II.

0
A kakvo je stanje obrađenosti riječkih Hrvata? Da o nekima od njih nije ponešto napisao Irvin Lukežić, žalosna bi bila činjenica da bi i dalje obitavali u gluhoj tišini riječke nepovijesti.

Riječki pabirci XXXVI.:Riječki pravaši I

1
Od samih početaka Stranke prava, Primorci, a posebno Riječani, u njoj imaju značajno mjesto. Na izborima za Sabor u lipnju i srpnju 1865. godine izabrani su Ante Starčević, Dragutin Accurti, Vjenceslav Urpani i Erazmo Barčić.

Antička topografija Primorja V.

0
Bašunje             U blizini sela Bašunje, u gornjem dijelu vinodolske kotline, nedaleko vrela vode...

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara IX

0
Štampa je često ogledalo jedne sredine. Beogradska štampa je vjerno ogledalo beogradske sredine, fotografski snimak svih vibracija ovoga grada.

Beogradske novine redigovane su temperamentnije i življe, ali zato neskrupuloznije od zagrebačkih. Sav familijarni trač prenosi se u štampu, intimnost života pojedinih ljudi otkrivaju se bez stida. To se ne činio zbog kakove društvene i moralne kritike, već radi golicanja onog mora beogradskih čitalaca koji žudno čitaju senzacije dana i vulgarni detektivski roman u nastavcima.

Riječki pabirci XXXV.: Prva tvornica ribljih konzervi na Jadranu

0
Karel Varhanek je prvu tvornicu za preradu ribe al uso Nantes otvorio upravo u Rijeci. Tehnologija na nantski način (po tehnologiji razvijenoj u francuskom Nantesu gdje su prvi na svijetu konzervirali ribu) sastojala se od nekoliko faza: pranja i čišćenja ribe, uklanjanja glava i iznutrica, namakanja u salamuri, sušenja na gradelama, prženja ribe u ulju, cijeđenja, slaganja ribe u konzerve, prekrivanja uljem te sterilizacija konzervi. Riječki proizvodi pojavili su se na svjetskoj izložbi u Londonu 1862. godine, gdje su i nagrađeni. U Londonu je Varhánekova tvornica bila jedna od pet riječkih tvrtki koje su izložile svoje proizvode na ovoj međunarodnoj izložbi.

Riječki pabirci XXXIV.: Dr. Juraj Catti (iliti crtica o hrvatskom pravopisu)

0
No možemo li iz svega navedenog zaključiti kakvo je nacionalno osjećanje bilo dr.-a Jurja Cattija? Jedini koji o tome piše je Dragutin Mašek (također laringolog koji se školovao u Beču) 1925. godine u nekrologu objavljenom u zagrebačkom Liječničkom vjestniku. Navodi da se Catti smatrao Jugoslavenom te da je u Rijeci nakon Prvog svjetskog rata zbog toga imao problema. I da je njegova majka bila Dubrovčanka.

Riječki pabirci XXXIII: Riječki ogranak obitelji Vranyczany

0
Od riječkih je Vranyczanija kao istaknuti rodoljub najznačajniji pak Juraj Vranyczany mlađi (Rijeka, 30.1.1838 - Rijeka, 21.2.1925). Sin je Mateja, riječkog poduzetnika i brodovlasnika te Kristine Lupis, kćerke Kristofora Lupisa, Matejevog poslovnog partnera, iz konavoske linije obitelji Lupis (na ovom podatku zahvaljujem Viniciju Lupisu). Sa Lupisima su Vranyczanyji bili povezani i brakom Rachele Vranyczany s Antunom Franom Lupisom de Tihovac.

Igor Žic: Deset pisama iz Beograda Vatroslava Cihlara VIII.

0
Sami puni intriga, niskih, zakulisanih planova oni ne mogu da shvate da jedan političar može iz iskrenih pobuda postaviti jednu širu, ljudskiju, socijalniju osnovicu svoje narodne politike. Na njih bi se mogla izvrsno primijeniti ona njemačka poslovica: Za prljave ljude sve je prljavo.